MENI
 
Naslovna » Pres » Vesti

Ministar Žigmanov u Kragujevcu na promociji principa „Da niko ne bude izostavljen“

24. mart 2023.

U Nedelji solidarnosti i borbe protiv rasizma i rasne diskriminacije, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog započelo je seriju razgovora sa predstavnicima jedinica lokalnih samouprava u Republici Srbiji, predlagačima i donosiocima dokumenata javnih politika u cilju predstavljanja Instrumenta za uključivanje principa „Da niko ne bude izostavljen“ u zakonska i strateška dokumenta Republike Srbije. Na prvom takavom razgovoru, koji je održan danas u Kragujevcu, prisustvovao je ministar za ljuska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov i stalna koordinatorka UN Fransoaz Žakob.

 Ministar Žigmanov u Kragujevcu na promociji principa „Da niko ne bude izostavljen“

Republika Srbija je prva zemlja koja je izradila ovakav Instrument „Da niko ne bude izostavljen“, u cilju poboljšanja kvaliteta zakonskih i strateških dokumenata u kontekstu ljudskih prava, a koji donosiocima odluka pruža jasne smernice u razumevanju i primeni jednog od osnovnih principa Agende 2030 za održivi razvoj. Instrument je namenjen različitim akterima koji učestvuju u procesu predlaganja, izrade, usvajanja, implementacije i praćenja primene zakonskih i strateških dokumenata na svim nivoima. Time je Republika Srbija pokazala nedvosmislenu posvećenost suzbijanju diskriminacije i isključenosti i smanjenju nejednakosti i dodatne ranjivosti osetljivih grupa.

Nakon razgovora sa predstavnicima jedinica lokalnih samouprava Šumadijskog upravnog okruga u Skupštini Grada Kragujevca, isti Instrument predstavljen je na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, uz učešće profesora svih fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.

Serija razgovora organizovana je u saradnji sa timom Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Srbiji, uz podršku Kancelarije Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (United Nations Human Rights Office of the High Commissioner– OHCHR).

 Ministar Žigmanov u Kragujevcu na promociji principa „Da niko ne bude izostavljen“     Ministar Žigmanov u Kragujevcu na promociji principa „Da niko ne bude izostavljen“

Raspisani izbori za članove Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine

24. mart 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov doneo je 24. marta 2023. godine Odluku o raspisivanju izbora za članove Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine.

Imajući u vidu da nakon sprovedenih redovnih izbora za članove nacionalnih saveta koji su održani 13. novembra 2022. godine izborne liste koje su osvojile mandate nisu uspele da postignu dogovor u vezi sa izborom predsednika, 1. marta 2023. godine raspušten je Nacionalni savet albanske nacionalne manjine i obrazovan je Privremeni organ upravljanja koji vrši tekuće i neodložne poslove do konstituisanja novog saziva nacionalnog saveta.

Odluka o raspisivanju izbora je doneta na osnovu člana 35. stav 3. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina kojim je propisano da se nakon raspuštanja nacionalnog saveta novi izbori za njegove članove raspisuju u roku od 60 dana od raspuštanja i to tako da se održe u narednih 45 dana.

Izbori za članove Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine biće održani  putem elektorske skupštine, 7. maja 2023. godine u Bujanovcu. Na ovim izborima biraće se 15 članova Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine.

Javni poziv svim elektorima da blagovremeno podnesu potpune pismene prijave za učešće u elektorskoj skupštini, bliža obaveštenja i ostala relevantna dokumentacija biće dostupni na internet stranici Ministarstva: www.minljmpdd.gov.rs

Elektorske prijave dostavljaju se neposredno na adresu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Bulevar Mihajla Pupina 2, Beograd. Rok za dostavljanje elektorskih prijava je 7. april 2023. godine.

Poseta Evropskom romskom institutu za umetnost i kulturu Srbije

21. mart 2023.

U Nedelji solidarnosti i borbe protiv rasizma i rasne diskriminacije, ministar Tomislav Žigmanov posetio je Evropski romski institut za umetnost i kulturu Srbije (ERIAC Srbija).

 Poseta Evropskom romskom institutu za umetnost i kulturu Srbije

Na početku posete, ministar je zajedno sa pomoćnicom Ninom Mitić i šeficom Odseka za unapređenje položaja Roma Sofijom Osmanović, obišao izložbu pod naslovom „Sve ptice se mole za našu decu“, a zatim razgovarao i sa nekolicinom romskih organizacija, Inicijativom za razvoj romskog preduzetništva i Opre Roma Srbije, informišući se o njihovom radu.

Isto tako, ministar je razgovarao sa domaćinima, timom Evropskog romskog instituta za kulturu i umetnost o njihovom radu i budućim aktivnostima.

 Poseta Evropskom romskom institutu za umetnost i kulturu Srbije     Poseta Evropskom romskom institutu za umetnost i kulturu Srbije

Predavanje povodom obeležavanja Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije

21. mart 2023.

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije, 21. marta, pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Nina Mitić, održala je predavanje na Departmanu za pravne nauke Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru.

 Predavanje povodom obeležavanja Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije

Govoreći o ulozi akademske zajednice u prevenciji diskriminacije, pomoćnica ministra Mitić prezentovala je doprinos Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u radu na unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira u oblasti ljudskih prava i prevencije i zaštite od diskriminacije.

Dodala je da je širenje ideologija i stereotipa u vidu ksenofobije, rasizma i rasne diskriminacije, u suprotnosti sa osnovnim principima ljudskih prava, i da se posebno u današnje vreme odvija putem medija, interneta i društvenih mreža, često kroz govor mržnje, čemu svi mogu biti izloženi, i u kojima svaki pojedinac može svesno ili nesvesno da saučestvuje.

Istakla je da izazivanju nacionalne, rasne, verske i drugih oblika mržnje i netrpeljivosti, širenju ideja terorizma, ekstremizma, fašizma, rasizma i ksenofobije, sa ciljem izazivanja panike i nereda među korisnicima interneta, ugrožavanja ljudskih prava, sloboda i prava građana i građanki, ugrožavanja sigurnosti novinara i nosilaca visokih državnih funkcija i proganjanja, nema mesta u savremenom svetu.

 Predavanje povodom obeležavanja Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije

Na primeru rodne ravnopravnosti i studija roda, pokazala je koliku širinu obuhvata rad u oblasti prevencije diskriminacije, uključujući organe javne vlasti, medije, ali i sve učesnike u oblasti obrazovanja, nauke i kroz to, širu i užu akademsku zajednicu, i zaključila da je u cilju eliminacije diskriminacije i svih povezanih štetnih pojava, neophodna sinergija delovanja svih aktera.

Održan novi sastanak u okviru priprema za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda

21. mart 2023.

U Palati Srbija održan je sastanak državne delegacije u okviru priprema za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda. Pripreme su započete blagovremeno i nakon što je 9. marta održan prvi, danas, 21. marta je održan i drugi pripremni sastanak na kojima je predsedavao ministar, Tomislav Žigmanov, u svojstvu šefa delegacije.

„Unapređenje ljudskih prava je nužnost, kako zbog kvaliteta života građana tako i zbog toga da, u situacijama predstavljanja dostignutih rezultata, kao što je slučaj i sada, u četvrtom ciklusu UPR-a, možemo da pokažemo da održavamo dostignute standarde. To neće biti dovoljno, već ćemo morati pružiti dodatna uveravanja da će se kontinuitet održati i da ćemo zajednički, kroz multisektorski rad, u narednom periodu posvećeno raditi na daljem unapređenju ljudskih i manjinskih prava, koristeći dobijene preporuke kao okvir i putokaz, posebno imajući u vidu ovogodišnji veliki jubilej, Univerzalne dekleracije o ljudskim pravima“, ukazao je ministar.

 Održan novi sastanak u okviru priprema za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog koordinira proces pripreme državne delegacije koja će predstaviti izveštaj Reublike Srbije za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) na 43. zasedanju Radne grupe za UPR, od 10. do 12. maja o.g. u Ženevi.

U delegaciji Republike Srbije su, pored ministra Žigmanova i ministarke pravde Marije Popović, te predsednika Komisije za nestala lica Veljka Odalovića, biće i visoki zvaničnici, predstavnici ministarstava zaduženih za oblast pravosuđa, socijalne zaštite i rada, obrazovanja, državne uprave, spoljnih poslova, unutrašnjih poslova, kulture i informisanja, zdravlja, zaštite životne sredine. U delegaciji Republike Srbije su i predstavnici državnih organa zaduženih za Kosovo i Metohiju, ljudska i manjinska prava, izbeglice i migracije, nestala lica kao i predstavnici Vrhovnog kasacionog suda, Republičkog javnog tužilaštva i Tužilaštva za ratne zločine.

Delegacija je utvrdila dinamiku rada i strategiju istupanja u skladu sa smernicama i procedurom, koju redovno dobija od Stalne misije Republike Srbije pri UN i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi. Na jednom od narednih sastanaka, koji je zakazan za 26. april o.g, predviđeno je i predstavljanje alternativnih izveštaja organizacija civilnog društva.

 Održan novi sastanak u okviru priprema za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda    Održan novi sastanak u okviru priprema za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda    Održan novi sastanak u okviru priprema za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda

Pomoćnica Nina Mitić na konferenciji „Mesec romskog ženskog aktivizma“

20. mart 2023.
 Pomoćnica Nina Mitić na konferenciji „Mesec romskog ženskog aktivizma“

Udruženje Roma Novi Bečej, ispred Romske ženske mreže Banata, a okviru kampanje „Mesec romskog ženskog aktivizma“ organizovalo je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasizma, konferenciju za medije u Media Centru u Beogradu. Tema navede konferencije bila je femicid, kao i položaj i prava marginalizovanih društvenih grupa, sa posebnim akcentom na starije Rome i Romkinje.

Na konferenciji je u ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog govorila pomoćnica ministra Nina Mitić. Ona je izjavila je da u Republici Srbiji i dalje ne postoji zvanična statistika femicida, a da se podaci o broju ubijenih žena najčešće preuzimaju iz medija i razlikuju, u zavisnosti od izvora. Ona je napomenula da je od početka 2023. godine, ubijeno devet žena u Republici Srbiji i da su nasilje prema ženama i femicid u prva tri meseca 2023. godine porasli za 350 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine, kada su ubijene dve žene.

Kako je napomenula, žene iz marginalizovanih društvenih grupa, kao što su Romkinje, žene sa invaliditetom, žene sa sela, samohrane majke, azilantkinje/migrantkinje, žene drugačije seksualne orijentacije i rodnog identiteta, posebno su izložene riziku od rodno zasnovanog nasilja.

„Kada govorimo o pripadnicama romske populacije, rodne nejednakosti su izuzetno izražene i, uz druge nepovoljne socio-ekonomske faktore (pre svega siromaštva), predstavljaju izvor izuzetno visoke rasprostranjenosti nasilja prema ženama Romkinjama. Nažalost, i dalje postoji snažan osećaj sramote i stigmatizacije žrtava, ali i nepoverenja u mehanizme zaštite, što dodatno obeshrabruje žene da potraže bilo kakvu pomoć“, rekla je ona.

 Pomoćnica Nina Mitić na konferenciji „Mesec romskog ženskog aktivizma“

Pomoćnica ministra Mitić istakla je važnost osnaživanja žena iz marginalizovanih društvenih grupa, pružanja dodatne podrške i edukovovanja o njihovim pravima.

Ona je dodala da su u proteklom periodu ostvareni značajni rezultati na planu suzbijanja i sprečavanja rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici, ali da su ovi oblici nasilja još uvek široko rasprostranjeni. Širenje mizoginih i seksističkih poruka, senzacionalističko izveštavanje o nasilju prema ženama je i dalje dominantno u medijima, rekla je pomoćnica ministra Mitić i zaključila da moramo, u svom okruženju, da damo podršku ženama, da im verujemo, da budemo uz njih, da prijavimo nasilje kada znamo da se dešava, a ne da okrećemo glavu, jer to nije samo naša zakonska obaveza več i građanska dužnost.

Nacionalni dijalog o inkluziji Roma i drugih marginalizovanih grupa

15. mart 2023.

U Beogradu je danas održan „Nacionalni dijalog o socijalnom uključivanju i ekonomskom osnaživanju Roma i Romkinja i drugih marginalizovanih grupa – Kroz saradnju i dobru praksu do održivih rešenja“.
Otvarajući skup u hotelu „Zira“, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov naglasio je da Vlada Republike Srbije vodi odgovornu politiku u svim sektorima društva. Strategijom za socijalno uključivanje Roma i Romkinja i posebnim segmentima koje ona pokriva, unapređuje se zapošljavanje Romske populacije, socijalna politika u svim sektorima i domenima, obrazovanje, posebno mladih Roma i Romkinja, briga o zdravlju i stanovanju, koje su veoma važne komponente kada su u pitanju ove marginalne grupe, rekao je on.

 Nacionalni dijalog o inkluziji Roma i drugih marginalizovanih grupa

Ministar je naglasio da mere koje propisuju doneseni strateški dokumenti stvaraju prostor za postepeno, ali sigurno i trajno eliminisanje društvene nejednakosti i siromaštva romske zajednice, kao fenomena koji opterećuju politički, ekonomski, socijalni i finansijski sistem Republike Srbije.

„Svi smo se složili da ima još puno da se radi po pitanju inkluzije Roma i Romkinja zbog prisutnih stereotipa i predrasuda u Srbiji. Naši napori da poboljšamo položaj romske zajednice su neupitni“, rekao je ministar.

„Republika Srbija je u proteklom periodu postigla dobre rezultate u vezi sa trajnim unapređenjem položaja Roma i Romkinja u svim oblastima koje pokriva Strategija i nastoji da implementira sve aktivnosti u AP koja je definisala Stručna grupa Koordinacionog tela za socijalno uključivanje Roma i Romkinja.“

„Naglasio bih da je u pripremi jako bitan događaj koji organizujemo sa Evropskom komisijom, a to je seminar za „Socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za 2023. godinu, planirano održavanje seminara je oktobar 2023. godine do tada Vlada Republike Srbije treba da u 2023. godini treba da usvoji Izveštaj za sprovođenje Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja 2022-2030. godine za 2022. godinu, koji će biti korišćen na samom Seminaru“.

„Takođe ćemo u narednom periodu zajedniči pripremiti i predloge Operativnih zaključaka koje ćemo uputiti Evropskoj komisiji pre dolaska na Seminar o socijalnom uključivanju Roma i Romkinja kako bi ih konkretno na samom događaju uobličili i usvojili. Ako nastavimo ovakvim sinergičnim radom i koordinacionom sastancima da kreiramo bitne politike za ovu marginalizovanu zajednicu, doći ćemo da implementacije usvojenih strateških dokumenata“, zaključio je ministar Žigmanov.

Program Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“ (InR), koji sprovodi GIZ u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao političkim partnerom i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kao ključnim partnerom i Fondacija Centar za demokratiju, organizovali su ovaj završni Nacionalni dijalog u formi nacionalne konferencije koji je posebnu pažnju posvetio položaju Roma i Romkinja na tržištu rada i normativnom okviru za postizanje pune ravnopravnosti i zaštite, kao i njihovom ekonomskom jačanju i uključivanju.

Održana su tri panela. U prvom panelu pod nazivom „Socijalno uključivanje Roma i Romkinja – realizacija, monitoring i evaluacija“, govorila je pomoćnica ministra Nina Mitić.

 Nacionalni dijalog o inkluziji Roma i drugih marginalizovanih grupa   Nacionalni dijalog o inkluziji Roma i drugih marginalizovanih grupa   Nacionalni dijalog o inkluziji Roma i drugih marginalizovanih grupa

Pripremni sastanak delegacije RS uoči monitoring posete EKRI

15. mart 2023.

U okviru priprema za monitoring od strane Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije Saveta Evrope (EKRI), u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, održan je pripremni sastanak delegacije Republike Srbije u prostorijama Palate „Srbija“ u utorak, 14. marta 2023. godine.

 Pripremni sastanak delegacije RS uoči monitoring posete EKRI

U okviru aktuelnog šestog ciklusa monitoringa, EKRI će posetiti Srbiju u periodu od 3. do 7. aprila 2023. godine. Cilj posete je da se u skladu sa uobičajenom praksom identifikuju problemi u državi članici Saveta Evrope i pruže praktični predlozi za njihovo rešenje. Tokom ovog ciklusa akcenat će biti na tri teme koje su od značaja za sve države članice Saveta Evrope i to: efektivna jednakost i pristup pravima, govor mržnje i nasilje motivisano mržnjom i integracija i inkluzija, uz odabir jedne specifične teme za državu u kojoj se u trenutku odvija monitoring.

Borba protiv svih vidova diskriminacije, uključujući borbu protiv rasizma i rasne diskriminacije, zahteva koordinaciono delovanje svih organa i institucija, iz ovog razloga u državnoj delegaciji koja će se sastati sa predstavnicima EKRI-ja su zastupljeni predstavnici Narodne skupštine RS, resornih ministarstava i vladinih službi i organizacija, Vrhovnog kasacionog suda, Republičkog javnog tužilaštva, Tužilaštva za ratne zločine i Sekretarijata za socijalnu zaštitu Grada Beograda. Uz to, učešće na sastanku delegacije predstavnika nezavisnih tela, Zaštitnika građana, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i Regulatornog tela za elektronske medije naročito je značajno imajući u vidu važnost preporuka koje daju državnim organima, kao i stečenog iskustva i prakse.

„U prethodnom periodu, od poslednje posete delegacije EKRI-ja, 2016. godine, Srbija je radila posvećeno na planu unapređenja zakonodavnog i strateškog okvira u oblasti antidiskriminacije i rodne ravnopravnosti, kao i institucionalnih mehanizma za razvoj otvorenog, demokratskog i tolerantnog društva zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, društva koje svima pruža jednaka prava i jednake mogućnosti“, istakao je ministar Žigmanov.

Ministar je dodao, da su brojne aktivnosti Vlade, lokalnih samouprava, nezavisnih državnih organa, organizacija civilnog društva i medija doprinosile unapređenju, kao i boljoj primeni antidiskriminacionih zakona, kao i da još uvek postoje izazovi u ovoj oblasti.

Zadatak državne delegacije će biti da izvestiocima EKRI-ja pruži dodatna uveravanja da će se uspostavljeni standardi i kontinuitet održati i da ćemo zajednički, kroz multisektorski rad, u narednom periodu, posvećeno raditi na daljem unapređenju ljudskih i manjinskih prava i borbe protiv diskriminacije, koristeći dobijene preporuke kao okvir i putokaz.

 Pripremni sastanak delegacije RS uoči monitoring posete EKRI   Pripremni sastanak delegacije RS uoči monitoring posete EKRI

Susret ministra Žigmanova i pomoćnika Stepanovića s direktorom Srpskog filantropskog foruma Veranom Matićem

13. mart 2023.
 Susret ministra Žigmanova i pomoćnika Stepanovića s direktorom Srpskog filantropskog foruma Veranom Matićem

Nastavljajući praksu redovnih susreta s predstavnicima civilnog društva, danas je u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog ministar Tomislav Žigmanov imao sastanak sa jednim od doajena organizacija civilnog društva i civilnog sektora uopšte, aktuelnim direktorom Srpskog filantropskog foruma Veranom Matićem.

Veći deo razgovora bio je posvećen aktivnostima Ministarstva u području civilnog društva, s fokusom na procese formiranja Saveta za saradnju i razvoj civilnog društva, te aktivnostima i izazovima u okviru Akcionog plana za period 2022-2024. godine za sprovođenje Strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period 2022-2030 godine, o čemu je govorio v. d. pomoćnik ministra za područje civilnog društva Žarko Stepanović.

Veran Matić je govorio o iskustvima koje su organizacije civilnog društva imale u stvaranju Srpskog filantropskog foruma, o njihovom sadašnjem radu kao i planovima za budućnost.

Kako postoje brojna područja u radu koja su zajednička, zaključeno je da će partnerska saradnja Srpskog filantropskog foruma i Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog biti nastavljena.

Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Ukrajine Volodimirom Tolkačem

10. mart 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov razgovarao je danas, 10.3.2023. godine, u Palati Srbija sa Nj.e. Volodimirom Tolkačem, ambasadorom Ukrajine u Srbiji.

 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Ukrajine Volodimirom Tolkačem

Tom prilikom, dvojica sagovornika razgovarala su o položaju i pravima nacionalnih manjina u Srbiji, načinima na koja se ta prava nacionalnih manjina ostvaruju i gde mogu da se unaprede, naročito u pogledu očuvanja ukrajinskog jezika.

Na sastanku se takođe razgovaralo o ukrajinsko-srpskim odnosima, uz konstataciju da odnosi dva naroda imaju bogatu istoriju, te da postoji prostor da se o tome više zna u javnosti.

 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Ukrajine Volodimirom Tolkačem  Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Ukrajine Volodimirom Tolkačem

Povodom 8. marta ministar Tomislav Žigmanov posetio gazdinstvo Slavice Ivanović u selu Dučić pored Mionice

8. mart 2023.

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov posetio je gazdinstvo Slavice Ivanović, u selu Dučić, pored Mionice.

 Povodom 8. marta ministar Tomislav Žigmanov posetio gazdinstvo Slavice Ivanović u selu Dučić pored Mionice

Gazdinstvo Slavice Ivanović bavi se uzgojem teladi. Događaj je bio i prilika da svoje proizvode predstave članice udruženja „ŽUKO“, koje okuplja poljoprivrednice kolubarskog okruga. Sirevi, slatko, proizvodi od testa, tegle sa ajvarom i drugom vrstom zimnice, kao i razni drugi proizvodi organskog porekla krasili su sto dobrodošlice. Rad ovog udruženja Ministarstvo je podržalo na Javnom konkursu 2021. godine.

U izjavi medijima povodom Međunarodnog dana žena ministar je rekao da postoji još izazova kako bi se unapredio socijalni položaj žena, a povodom rodnog nasilja da se kaznena politika mora pooštriti.

"Sa žalošću konstatujemo i da još uvek postoji rašireno rodno nasilje, koje zna okončati femicidom, tako da pored svega učinjenog, moramo još raditi na kulturi nenasilja, zaštite žrtava i jačanju kaznene politike u ovoj oblasti", rekao je ministar Žigmanov.

U poseti gazdinstvu Slavice Ivanović bili su i Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN-a u Srbiji, prof. dr Rejhan Kurtović, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, pomoćnica ministra Nina Mitić, načelnik Kolubarskog okruga Miloš Milutinović i predsednik Opštine Mionica Boban Janković.

 Povodom 8. marta ministar Tomislav Žigmanov posetio gazdinstvo Slavice Ivanović u selu Dučić pored Mionice  Povodom 8. marta ministar Tomislav Žigmanov posetio gazdinstvo Slavice Ivanović u selu Dučić pored Mionice  Povodom 8. marta ministar Tomislav Žigmanov posetio gazdinstvo Slavice Ivanović u selu Dučić pored Mionice

Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Bugarske Petkom Dojkovim

7. mart 2023.

Nekoliko dana nakon što je prisustvovao proslavi nacionalnog praznika Republike Bugarske u Beogradu, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov primio je danas 7.3.2023. godine u Palati Srbija Nj.e. Petka Dojkova, ambasadora te zemlje Beogradu.

 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Bugarske Petkom Dojkovim

Ministar Žigmanov i ambasador Dojkov razgovarali su o položaju bugarske nacionalne manjine u Srbiji, evropskim integracijama, te o daljoj saradnji na pitanjima koja su od interesa za obe države.

Ministar Žigmanov zahvalio se ambasadoru na objektivnom sagledavanju situacije kao i na razumevanju prilika. Dvojica sagovornika složila su se da se samo kontinuiranim partnerskim radom i saradnjom obe strane može doprineti poboljšanju položaja bugarske nacionalne manjine i rešavanju svih otvorenih pitanja.

 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Bugarske Petkom Dojkovim  Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Bugarske Petkom Dojkovim

Objavljeni rezultati Javnih poziva organizacijama civilnog društva

6. mart 2023.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog obaveštava sve zainteresovane strane da su rezultati Javnih poziva organizacijama civilnog društva za podnošenje kandidature za članstvo u Savetu za praćenje sprovođenja Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2022. do 2030. godine, kao i u Savetu za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije objavljeni na zvaničnoj internet-stranici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u skladu sa rokovima zadatim u tekstovima Javnog poziva.

Uvid u tekstove Predloga predstavnika organizacija civilnog društva, Liste pristiglih prijava, Liste odbačenih prijava i Rang-liste možete izvršiti klikom na odeljak Konkursi i Javni pozivi. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog će u najskorijem periodu pristupiti izradi Predloga odluke Vlade o osnivanju oba radna tela, kako bi aktivnosti predviđene Zakonom o rodnoj ravnopravnosti i Strategijom prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2022. do 2030. godine i pratećim akcionim planom bile blagovremeno ispunjene.

Sastanak državnog sekretara prof. dr Rejhana Kurotvića sa predstavnicima GIZ-a i Evropskog centra za manjinska pitanja

3. mart 2023.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog 2. marta 2023. godine održan je sastanak sa predstavnicama GIZ-a i Evropskog centra za manjinska pitanja na kojem se razgovaralo o realizaciji zajedničkih aktivnosti u okviru projekta „Podrška jačanju vladavine prava u Republici Srbiji“ koji je finansiran od strane EU i nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a za čiju je implementaciju zadužen Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

 Sastanak državnog sekretara prof. dr Rejhana Kurotvića sa predstavnicima GIZ-a i Evropskog centra za manjinska pitanja

Sastanku su prisustvovali državni sekretar prof. dr Rejhan Kurtović, v.d. pomoćnika ministra Biljana Marković i poseban savetnik Marin Piuković. Ispred projekta, sastanku su prisustvovali Petar Anatić iz GIZ-a i predstavnice Evropskog centra za manjinska pitanja Ljubica Đorđević i Jelena Mihajlov.

Na sastanku je predstavljen vremenski okvir za realizaciju aktivnosti koje će sprovoditi projektni tim Evropskog centra za manjinska pitanja iz Flensburga do sredine 2025. godine, koje su usmerene ka realizaciji dela Akcionog plana za poglavlje 23, a kojima se unapređuje položaj nacionalnih manjina.

Državni sekretar prof. dr Rejhan Kurović istakao je da ovaj projekat treba da doprinese afirmaciji i daljem unapređenju manjinskih prava u Republici Srbiji. Ministarstvo će kao partner na projektu biti u potpunosti uključeno u realizaciju aktivnosti u okviru četiri oblasti koje su ovim projektom predviđene: unapređenje metodologije za praćenje ostvarivanja Akcionog plana za nacionalne manjine, jačanje kapaciteta nacionalnih saveta nacionalnih manjina, jačanje kapaciteta saveta za međunacionalne odnose, kao i podizanje svesti državnih službenika o pravima nacionalnih manjina.

U skladu sa predlogom Ministarstva, prva aktivnost koja će biti realizovana u okviru ovog projekta je sprovođenje obuka za organe upravljanja nacionalnih saveta nacionalnih manjina, koje će se održati u aprilu ove godine.

Povećan broj učenika koji se obrazuju na jezicima nacionalnih manjina

2. mart 2023.

U Vladi Republike Srbije održan je sastanak ministra prosvete Branka Ružića i državnog sekretara Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društven dijalog prof. dr Rejhana Kurtovića sa predstavnicima nacionalnih saveta nacionalnih manjina, na kojem je saopšteno da je povećan obuhvat učenika koji se obrazuju na jezicima nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

 Povećan broj učenika koji se obrazuju na jezicima nacionalnih manjina

„U ovoj školskoj godini ukupno 5,7 % učenika pohađa celokupnu nastavu na jednom od osam jezika nacionalnih manjina – na albanskom, bošnjačkom, bugarskom, mađarskom, rumunskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom jeziku“, rekao je ministar Ružić, dodajući da je u obrazovnom sistemu za učenike pripadnike nacionalnih manjina koji se celokupnu nastavu slušaju na srpskom jeziku obezbeđeno izučavanje maternjeg jezika i kulture kroz 16 izbornih program Maternji jezik/govor sa elementima nacionalne kulture.

Državni sekretar prof. dr Rejhan Kurtović, naveo je da Vlada Republike Srbije pokazuje spremnost da intersektorski rešava sve izazove sa kojima se suočavaju nacionalni saveti nacionalnih manjina. On je rekao da je obrazovanje jedno od osnovnih manjinskih prava i da Srbija implementacijom tog prava , može da bude ponosna.

„Ministarstvo prosvete je u minulom periodu uradilo puno na polju obrazovanja nacionalnih manjina na manjinskim jezicima, čemu u prilog govori mnoštvo konkretnih primera, a ovaj današnji sastanak pokazuje da se taj trend i dalje nastavlja. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog će zajedno i sinhronizovano sa Ministarstvom prosvete i drugim ministarstvima kao i nacionalnim savetima nacionalnih manjina uložiti sve potrebne kapacitete da manjinska prava u Republici Srbiji budu na najvišem mogućem nivou“, rekao je Kurtović.

Ministar Ružić najavio je na sastanku da će Ministarstvo, zbog daljeg unapređivanja kvaliteta obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, u skladu sa Strategijom do 2030 godine, raditi na unapređivanju inicijalnog obrazovanja nastavnika na maternjem jeziku sa ciljem obezbeđivanja kvalifikovanog nastavnog kadra, jačanju Srpskog kao nematernjeg jezika za pripadnike nacionalnih manjina, kao i stručnom usavršavanju na jezicima nacionalnih manjina.

 Povećan broj učenika koji se obrazuju na jezicima nacionalnih manjina

Programom za podsticanje zapošljavanja, 26 Roma i Romkinja dobilo posao

2. mart 2023.

Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Nina Mitić i šefica Odseka za unapređenje položaja Roma Sofija Osmanović, u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Republici Srbijiˮ koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju - GIZ u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, obišle su 1.3.2023. godine Požarevac i Smederevsku Palanku gde se sprovodi program „Podsticanje zapošljavanja visoko obrazovanih Roma i Romkinja“.

 Programom za podsticanje zapošljavanja, 26 Roma i Romkinja dobilo posao

Prilikom obilaska, pomoćnica ministra Nina Mitić istakla je da je ovim programom 26 Roma i Romkinja dobilo šansu za lični razvoj, posao i ravnopravan status u društvu u kome zajedno živimo. Napomenula je da je uloga države da uspostavi normativni okvir u kome će svi njeni građani biti ravnopravni, i da je važno sprovoditi mere koje vode smanjivanju društvenih nejednakosti i siromaštva romske zajednice.

Istakla je se naporima koje ulaže Vlada Republike Srbije zančajno poboljšavaju životni uslovi Roma i Romkinja sa primarnim fokusom na obrazovanje i zapošljavanje jer se na taj način postiže okončanje ciklusa siromaštva i isključenosti. Ona se zahvalila doprinosu Programa Vlade Savezne Republike Nemačke preko Nemačke razvojne saradnje GIZ-a, i partnerima u realizaciji Programa, i to, Udruženju Romskih studenata, Kancelariji za inkluziju Roma AP Vojvodine, kao i dvadeset jedinica lokalne samouprave koje su izabrane na Javnom pozivu za zapošljavanja visoko obrazovanih Roma i Romkinja.

 Programom za podsticanje zapošljavanja, 26 Roma i Romkinja dobilo posao

Održan društveni dijalog o resocijalizaciji bivših osuđenika

1. mart 2023.

Na Svetski dan nulte tolerancije na diskriminaciju, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u saradnji sa Gradskom upravom Kragujevca, organizovalo je u Velikoj sali Skupštine Grada Kragujevcam društveni dijalog pod naslovom „Resocijalizacija i reintegracija bivših osuđenih lica - put do korisnog člana društva“.

 Održan društveni dijalog o resocijalizaciji bivših osuđenika

Otvarajući društveni dijalog, mnistar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov rekao je da je „današnji skup prilika da kroz analize društvenog položaja bivših osuđenika, uključimo sve aspekte kako bi u potpunosti sagledali sve mogućnosti unapređenja položaja ove ranjive grupe.“

„Prihvatanjem Agende 2030 za održivi razvoj, Republika Srbija se obavezala na primenu jednog od njenih osnovnih principa 'Da niko ne bude izostavljen' i time pokazala nedvosmislenu posvećenost unapređenju stanja ljudskih prava, okončanju diskriminacije i isključenosti, kao i smanjenju nejednakosti i dodatne ranjivosti osetljivih grupa. U planiranju, izradi i implementaciji zakona i dokumenata javne politike posebna pažnja biće usmerena upravo na grupe koje su do sada često bile nevidljive, među kojima se nalaze i osuđena lica“, rekao je ministar Žigmanov

On je istakao da je Kragujevac primer dobre prakse koji bi mogao da pruži mehanizam delovanja drugim lokalnim samoupravama, kada je reč o resocijalizaciji osuđenih lica.

Nakon pozdravne reči gradonačelnika Nikole Dašića, i obraćanja mnstra Žigmanova, uvodna obraćanja mali su i dr Gordana Damnjanović, članica Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu Grada Kragujevca, Biljana Ilić Stošić, načelnica Šumadijskog upravnog okruga i narodna poslanica Narodne skupštine Republike Srbije, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Tarbuk Janković, predsednica Upravnog odbora Mreže organizacija za postpenalnu podršku Srbije.

Na skupu su govorili i prof. dr Snežana Soković, profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu , Jelena Srnić Nerac iz Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Milan Antonijević, diplomirani pravnik, iz NALED-a, Dušan Mirić, predsednik Udruženja „Posle kiše“ koje okuplja bivše osuđenike, članica Udruženja Snežana Ognjanović, stručni saradnik Udrženja Nevena Canković, doktorand prava, kao i dr Nataša Tanjević, zamenica zaštitnika građana Republike Srbije. Skupu su prisustvovali državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog dr Ivan Bošnjak, i pomoćnici ministra Aleksandar Radosavljević i Ivana Joksimović.

Po završetku dijaloga, ministar Žigmanov obšao je Gradsku upravu za društvene delatnosti, Udruženje Zadrugarstvo koje je registrovano kao socijalno preduzetništvo za reciklažu papira, u okviru kojeg rade osobe sa autizmom, kao i Zavodu za smeštaj odraslih lica „Male pčelice“.

Dijalog je organizovan u sklopu obeležavanja 75 godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Svetskog dana nulte tolerancije diskriminacije, u cilju sagledavanja položaja marginalizovanih grupa, među kojima bivša osuđena lica spadaju u posebno ranjivu grupu.

 Održan društveni dijalog o resocijalizaciji bivših osuđenika  Održan društveni dijalog o resocijalizaciji bivših osuđenika  Održan društveni dijalog o resocijalizaciji bivših osuđenika  Održan društveni dijalog o resocijalizaciji bivših osuđenika

Obaveštenje organizacijama civilnog društva o obavezi podnošenja finansijskih izveštaja ili izjave o neaktivnosti

1. mart 2023.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog ukazuje organizacijama civilnog društva da u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu („Sl.glasnik RS“ br. 73/2019 i 44/2021-i dr.zakon), i to članovima 2. stav 1. tačka 2) i 4. stav 1., udruženja, zadužbine i fondacije su u obavezi da Registru finansijskih izveštaja koji vodi Agencija za privredne registre (u daljem tekstu: Agencija), u zakonskom roku, odnosno do 31.03.2023. godine, podnesu redovan Godišnji finansijski izveštaj ili Izjavu o neaktivnosti za prethodnu 2022. godinu.

Takođe, ukazujemo da su za nepostupanje u smislu navedenih zakonskih odredaba propisane kazne i to:
novčanom kaznom od 100.000,00 dinara do 3.000.000,00 dinara kazniće se za privredni prestup udruženje, zadužbina ili fondacija ako ne dostavi Agenciji finansijske izveštaje, dokumentaciju uz finansijske izveštaje i Statistički izveštaj radi javnog objavljivanja, na način i u rokovima propisanim odredbama članova 44-46. Zakona o računovodstvu, a za isti privredni prestup, novčanom kaznom od 20.000,00 dinara do 150.000,00 dinara, kazniće se i odgovorno lice, odnosno lice ovlašćeno za zastupanje udruženja, zadužbine ili fondacije.

Molimo organizacije civilnog društva da navedeno obaveštenje distribuiraju putem svojih kanala elektronske komunikacije.

Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Francuske Pjerom Košarom

24. februar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov razgovarao je danas 24.2.2023. u Palati Srbija sa Nj.e. Pjerom Košarom, ambasadorom Republike Francuske u Beogradu.

 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Francuske Pjerom Košarom

Dvojica sagovornika razgovarala su o temama iz delokruga rada Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, pre svega iz oblasti prava nacionalnih manjina i rodne ravnopravnosti, kao i politika koje se odnose na antidiskriminaciju.

Ministar Žigmanov je istakao da se Ministarstvo dosledno zalaže za poštovanje ljudskih prava svih, bez obzira na nacionalnu, versku, rasnu, polnu ili bilo koju drugu različitost. On je sagovornika upoznao sa aktivnostima koje Ministarstvo preduzima na raznim poljima delatnosti iz svojih nadležnosti.

 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Francuske Pjerom Košarom

Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa ambasadorkom Rumunije Silviom Davidoiu

22. februar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov sastao se 22.2.2023. u Palati Srbija sa Nj.E. ambasadorkom Rumunije u Beogradu Silviom Davidoiu.

 Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa ambasadorkom Rumunije Silviom Davidoiu

Na početku razgovora ministar Žigmanov upoznao je ambasadorku Davidoiu sa osnovnim pravcima delovanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, o ciljevima rada kao i izazovima i načinima na koji oni mogu da budu prevaziđeni.

Glavne teme odnosile su se na oblasti ljudskih i manjinskih prava, posebno je bilo reči o položaju rumunske nacionalne manjine u Srbiji i izazovima sa kojima se ta manjina suočava.

Ministar Žigmanov naglasio je da je on ministar kontinuiteta, te da će sve ono dobro što je u prethodnom mandatu radilo Ministarstvo biti nastavljeno, kao i da će Ministarstvo na čijem je čelu nastojati da unapredi rad na raznim poljima iz svoje nadležnosti.

 Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa ambasadorkom Rumunije Silviom Davidoiu

Državni sekretar prof. dr Rejhan Kurtović gostovao u emisiji „U središtu pažnje“

20. februar 2023.

Povodom Međunarodnog dana socijalne pravde, državni sekretar prof. dr Rejhan Kurtović gostovao je u emisiji Prvog programa Radio Beograda "U središtu pažnje" urednice i voditeljke Ivane Pribićević.

"Danas smo, nakon društvenog dijaloga o beskućništvu u prostorijama gradske uprave Grada Beograda, obišli Prihvatilište za decu Beograda. Još sam pod utiskom podatka koji sam tamo čuo a to je da je kroz Prihvatilište do sada prošlo više od 70.000 dece, a da su danas deca iz tog prihvatilišta neki poznati ljudi", rekao je, između ostalog, državni sekretar. Govoreći o nedavno završenim izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina, on je najavio da Ministarsvo u sredu 22.2.2023. godine organizuje prijem za sve predsednike nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

"Želja nam je da im, pre svega, poželimo uspešan rad, ali i da se međusobno bliže upoznamo i razgovaramo o zajedničkim aktivnostima u narednom periodu", rekao je on.

Celu emisiju možete poslušati na sledećem linku:

https://www.rts.rs/page/radio/ci/story/27/radio-beograd-1/5126934/medjunarodni-dan-socijalne-pravde--ima-li-resenja-za-problem-beskucnika.html

Održan treći društveni dijalog o beskućništvu

20. februar 2023.

Na Svetski dan socijalne pravde, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u saradnji sa Gradskim sekretarijatom za socijalnu zaštitu, organizovalo je treći po redu društveni dijalog na temu beskućništva. Dijalog pod naslovom „Beskućništvo - rešavanje pitanja ličnih dokumenata na putu ka društvenoj uključenosti“ otvorio je ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.

 Održan treći društveni dijalog o beskućništvu

Autor: Beoinfo i MINLjMPDD

„Težeći humanom društvu po meri svih ljudi koji u njemu žive i poštujući solidarnost i odgovornost, negujemo dostojanstvo svih svojih građana i obezbeđujemo jednake šanse za napredak i razvoj, ne zaboravljajući najugroženije i najranjivije društvene grupe, koje bez pomoći šire društvene zajednice ne bi mogle da reše svoje osnovne egzistencijalne probleme. Socijalna pravda se ogleda i kroz dijalog, osvetljavanjem svih ovih problema, usvajanjem najboljih rešenja i primenom mera za njihovo prevazilaženje“, rekao je ministar Žigmanov.

Uvodna izlaganja imali su Aleksandra Čamagić, sekretarka Sekretarijat za socijalnu zaštitu Grada Beograda, Nataša Tasić Knežević, narodna poslanica i zamenica predsednika Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova NSRS, Olja Petrović, narodna poslanica i članica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva NSRS, dr Nataša Tanjević, zamenica Zaštitnika građana, Suzana Stanić Carević, pomoćnica načelnika Uprave za upravne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, Marina Dražić, pomoćnica ministra državne uprave i lokalne samouprave i Slađana Čabrić iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Na skupu su govorili i Jelena Mihajlović, gradski centar za socijalni rad u Beogradu, Nađa Marković, viša pravna savetnica A11 – Inicijative za ekonomska i socijalna prava, Milica Jocić, saradnica za rad sa osobama u situaciji beskućništva iz organizacije ADRA i prof. dr Ivana Krstić, redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Na kraju troipočasovnog dijaloga usvojena je Saglasnost o postupanju u kojoj se Ministarstvo obavezuje da će organizovati sastanke sa svim relevantnim institucijama i organizacijama u cilju bržeg rešavanja pitanja ličnih dokumenata osoba i u situaciji beskućništva.

Posle događaja, ministar Žigmanov i sekretarka Čamagić obišli su Prihvatilištu za decu Beograd i upoznali se sa uslovima boravka dece u njemu.

 Održan treći društveni dijalog o beskućništvu  Održan treći društveni dijalog o beskućništvu  Održan treći društveni dijalog o beskućništvu

Ministar Žigmanov uputio poziv nacionalnim savetima za svečani prijem u Palati Srbija

14. februar 2023.

Povodom izbora novih saziva nacionalnih saveta nacionalnih manjina, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organizuje svečani prijem za predsednike nacionalnih saveta i predsednike izvršnih odbora nacionalnih saveta.

Svečanost je planirana za 22. februar 2023. godine u Beogradu, u Srpskom salonu Palate Srbija, sa početkom u 13 časova.

Organizacijom svečanog prijema Ministarstvo želi da ukaže poštovanje i poželi uspešan rad na početku mandata novoizabranim predstavnicima nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji.

Treći sastanak o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom

13. februar 2023.

Nakon dva otvorena konsultativna sastanka sa civilnim sektorom, održana u Novom Sadu i Beogradu početkom prošle nedelje, danas je u Nišu održan i treći. Sastanci su organizovani povodom formiranja Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom, a odziv predstavnika organizacija civilnog društva bio je izuzetno dobar.

U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, na skupu u Nišu govorili su državni sekretar Ivan Bošnjak i pomoćnik ministra za saradnju sa civilnim društvom Žarko Stepanović.

 Treći sastanak o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom

Državni sekretar Bošnjak je naglasio da organizacije civilnog društva predstavljaju blago naše zemlje koje doprinose demokratiučnosti društva.

„ Kroz stvaranje Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom potrebe koje građani imaju i koje ostvaruju u okviru svojih organizacija doći će do onih koji donose odluke tako da te odluke postanu zajedničke odluke i vrednosti“, rekao je Bošnjak.

Na sastancima je predstavljen Predlog za osnivanje Saveta. Izrada Predloga, kao i konsultativni proces sa organizacijama civilnog društva realizuje se uz podršku projekta „Za snažnije građansko društvo“ koji se sprovodi uz finansijsku podršku američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

Sastanak sa predstavnicima UNDP

10. februar 2023.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog održan je sastanak sa predstavnicima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), Tomasom Džeksonom, regionalim koordinatorom projekta, i Aleksandrom Urošev, koordinatorkom programa UNDP.

 Sastanak sa predstavnicima UNDP

Na sastanku se govorilo o saradnji između Ministarstva i UNDP-a, daljim planovima, postignutim rezultatima, ali i o početku zajedničkog programa.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je fokusirano na programske komponente koje se odnose na Sektor za antidiskriminacionu politiku i unapređenje rodne ravnopravnosti, rečeno je tokom susreta.

Sastanku su prisustvovali, Ivan Bošnjak, državni sekretar, Nina Mitić, pomoćnica ministra i Sofija Osmanović, šef Odseka za unapređenje položaja Roma.

Dan otvorenih vrata posvećen inkluziji Roma

09. februar 2023.

U Palati Srbija danas 9.02.2023. godine održan je Dan otvorenih vrata posvećen promociji inkluzije Roma u društvo Srbije. Na skupu su govorili ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, direktor Fondacije za obrazovanje Roma Čupi Redžepali, predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Dalibot Nakić, a rad Ministarstva na ovom polju predstavila je Sofija Osmanović, šef Odseka za unapređenje položaja Roma.

 Dan otvorenih vrata posvećen inkluziji Roma

Zahvaljujući se svima koji su došli, ministar Žigmanov je istakao da je projekat koji se sprovodi zajedno sa Fondacijom za obrazovanje Roma izuzetno važan jer će doprineti zajedničkom cilju, a to je veća zaposlenost, a time i bolja inkluzija i integracija Roma u društvo Srbije.

„Svi znamo da su pripadnici romske nacionalne manjine, posebno žene i devojčice, i povratnici, među najmarginalizovanijim društvenim grupama u Srbiji. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog želi da nastavi da podržava ovakve programe koje REF sprovodi, a koji doprinose napretku u obrazovanju i poboljšanju životnih uslova Roma radi okončanja ciklusa siromaštva i isključenosti, sa primarnim fokusom na obrazovanje“, rekao je ministar Žigmanov.

Podnoseći izveštaj o radu Ministarstva, šef Odseka za unapređenje položaja Roma Sofija Osmanović navela je da je u proteklom periodu urađeno mnogo, naročito na stvaranju zakonodavnog okvira, ali i u domenu praktične pomoći.

„U okviru projekta 'Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa' zaposleno je više od 970 Roma i drugih marginalizovanih osoba, 1947 lica je završilo različite mere za podsticanje zapošljavanja, više od 1150 zdravstvenih i socijalnih radnika, članova nevladinih organizacija i nastavnika učestvovalo je u obukama protiv diskriminacije. Sprovedene su nacionalne kampanje 'Upoznaj, ne sudi' i 'Osnaživanje Roma protiv diskriminacije' i podržane su tri različite istraživačke aktivnosti za Poverenicu za zaštitu ravnopravnosti. Više od 34.500 higijenskih i prehrambenih paketa podeljeno je za oko 14.700 porodica kao odgovor na pandemiju KOVID-19. Uz to, 518 porodica iz romskih naselja dobilo je pristup tekućoj vodi u svojim domovima, a tokom pandemije podršku u obrazovanju dobilo je 474 dece“, navela je ona.

Skupu je prisustvovalo nekoliko desetina mladih Roma i Romkinja koji će u narednom periodu moći da konkurišu za stažiranje u organima državne uprave Republike Srbije. Nakon događaja, za učesnike skupa upriličen je obilazak Palate Srbija.

 Dan otvorenih vrata posvećen inkluziji Roma  Dan otvorenih vrata posvećen inkluziji Roma  Dan otvorenih vrata posvećen inkluziji Roma

Podrška unapređenju položaja nacionalnih manjina

08. februar 2023.

Unapređenje položaja nacionalnih manjina kroz podizanje svesti o značaju prava nacionalnih manjina, jačanje kapaciteta na lokalnom nivou, kao i uspostavljanje sistema praćenja realizacije Akcionog plana za nacionalne manjine, bile su glavne teme sastanka državnog sekretara Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, prof. dr Rejhana R. Kurtovića, direktora ECMI, prof. dr Vela Petaia, kao i predstavnika Delegacije EU u Srbiji i GIZ-a, u okviru projekta „Podrška jačanju vladavine prava u Republici Srbiji“ finansiranog od strane EU i nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), koji je održan danas 8.02.2023. u Palati Srbija.

 Podrška unapređenju položaja nacionalnih manjina

Zahvaljujući se učesnicima što prepoznaju značaj i važnost zaštite prava nacionalnih manjina, državni sekretar prof. dr Rejhan Kurtović je istakao da Republika Srbija ima dobar ustavni i zakonodavni okvir, kao i institucionalni sistem zaštite nacionalnih manjina, a o tome koliko se vodi računa o pravima nacionalih manjina govori i činjenica da su resorni ministar, zadužen za ljudska i manjinska prava, kao i državni sekretar, upravo iz manjinskih zajednica. To je dobar preduslov, rekao je on, da se pripadnici nacionalnih manjina sa najvišeg nivoa vlasti mogu baviti implementacijom manjinskih prava i kreiranjem manjinskih politika.

„U Srbiji imamo 24 nacionalna saveta nacionalnih manjina što znači da imamo veliku disperziju nacionalnih manjina. U tom smislu, slobodno možemo reći da su pojedine nacionalne manjine u potpunosti integrisane u društvo i da imaju ostvaren visok nivo prava, dok sa druge strane, imamo nacionalne manjine koje zahtevaju posebnu pažnju, dodatno osnaživanje i podršku u podizanju nivoa njihovih prava“, rekao je državni sekretar i dodao:
„Nacionalne manjine predstavljaju bogatstvo Republike Srbije, čemu u prilog govori multinacionalnost i multikulturalnost naše zemlje sa kojom se retko koja država može pohvaliti. Ministarstvo će, uz različite projekte sa domaćim i međunarodnim partnerima, uvek nastojati da prati nivo manjinskih prava u Republici Srbiji kao i njihovu stalnu afirmaciju i podizanje na što veći nivo u skladu sa univerzalnim i regionalnim standardima manjinske zaštite.“

Na sastanku je predstavljen plan aktivnosti koje će sprovoditi Evropski centar za manjinska pitanja (ECMI) iz Flensburga do sredine 2025. godine i kojima su obuhvaćene četiri oblasti - unapređenje metodologije za praćenje ostvarivanja Akcionog plana za nacionalne manjine; jačanje kapaciteta nacionalnih saveta nacionalnih manjina; jačanje kapaciteta saveta za međunacionalne odnose; kao i podizanje svesti državnih službenika o pravima nacionalnih manjina.

Predstavljene aktivnosti, usmerene ka realizaciji dela Akcionog plana za poglavlje 23 kojima se unapređuje položaj nacionalnih manjina, sprovodiće projektni tim Evropskog centra za manjinska pitanja (ECMI) iz Flensburga (Nemačka) koji se bavi istraživanjem različitih aspekata zaštite nacionalnih manjina u Evropi.

Projektnu podršku aktivnostima usmerenim na unapređenje položaja nacionalnih manjina pruža projekat „Podrška jačanju vladavine prava u Republici Srbiji“, finansiran od strane EU i nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a za čiju je implementaciju zadužen Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

 Podrška unapređenju položaja nacionalnih manjina  Podrška unapređenju položaja nacionalnih manjina

Drugi sastanak o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom

07. februar 2023.

Drugi u nizu javnih konsultativnih sastanaka sa civilnim sektorom o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom održan je 7.02.2023. godine u Beogradu.

Sastanku su, kao i prethodnog dana u Novom Sadu, prisustvovali ministar Tomislav Žigmanov, državni sekretar Ivan Bošnjak i pomoćnik ministra za saradnju sa civilnim društvom Žarko Stepanović.

 Drugi sastanak o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom

„Ministarstvo očekuje da u procesu javnih konsultacija sa organizacija civilnog društva dođemo zajedno do najboljeg, najoptimalnijeg i funkcionalnog modela za osnivanje Saveta“, rekao ministar Tomislav Žigmanov.

Tokom javnih konsultacija, na koje se odazvao veliki broj predstavnika organizacija civilnog društva, predstavljen je Predlog za osnivanje Saveta. Izrada Predloga, kao i konsultativni proces sa organizacijama civilnog društva realizuje se uz podršku projekta „Za snažnije građansko društvo“ koji se sprovodi uz finansijsku podršku američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

 Drugi sastanak o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom   Drugi sastanak o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom

U susret Danu otvorenih vrata 9. februra

06. februar 2023.
 U susret Danu otvorenih vrata 9. februra

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog održan je sastanak sa predstavnicima Fondacije za obrazovanje Roma povodom predstojećeg Dana otvorenih vrata koje se priprema za 9. februar u Palati Srbija.

Na sastanku, koji je vodila pomoćnik ministra Nina Mitić, dogovoreno da će nekolicina mladih stažirati u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog uz podršku Fondacije za obrazovanje Roma, a na osnovu Javnog poziva koji bude objavljen.

„Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog svima pruža ruku i otvara vrata jer je veoma važno da zajedno sprovodimo doneta strateška dokumenta i da energiju koju posedujemo, zajednički preusmeravamo na ostvarivanje ciljeva koje smo definisali kako akcionim planovima tako i strategijama“, rekla je pomoćnica Mitić.

Sastanku su prisustvovali i Sofija Osmanović, šef Odseka za unapređenje položaja Roma, a u ime Fondacije za obrazovanje Roma Adi Sinani, programski menadžer i Marijana Rakić, službenica za zapošljavanje.

 U susret Danu otvorenih vrata 9. februra

Izveštaj Reublike Srbije za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR)

06. februar 2023.

Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 2. februara 2023. godine usvojila Izveštaj Reublike Srbije za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) (Zaključak broj: 337-829/2023) koji je upućen Savetu Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Republika Srbija je u februaru 2021. godine dostavila i Prvi dobrovoljni izveštaj u okviru Trećeg ciklusa UPR-a,te ovaj izveštaj predstavlja ažuriranje podataka.

Univerzalni periodični pregled je u nadležnosti Saveta za ljudska prava i predstavlja specifičan mehanizam nadzora poštovanja ljudskih prava u svim zemljama članicama Ujedinjenih nacija. Uspostavljen je Rezolucijom GS UN 60/251 od 3. aprila 2006. godine, a primenjuje se od 2008. godine. Republika Srbija je prošla kroz sva tri ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda (2008., 2013. i 2018.godine).

Proces u okviru četvrtog ciklusa UPR-a, u skladu sa procedurom, biće nastavljen u maju 2023. godine.

Prvi u nizu konsultativnih sastanaka o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom održan u Novom Sadu

06. februar 2023.

U Novom Sadu je danas 6.2.2023. godine održan prvi u nizu konsultativnih sastanaka o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom. Sastanak je otvorio ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, a u njemu su učestvovali, između ostalih, državni sekretar Ivan Bošnjak i pomoćnik ministra Žarko Stepanović.

„Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog smatra veoma značajnim formiranje Saveta kao novog mehanizma za saradnju javnih vlasti sa civilnim društvom, u cilju stvaranja podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Iz tog razloga odlučili smo da proces izrade modela rada Saveta i izbor članova/ica Saveta bude javan i transparentan. Organizacije civilnog društva uključene su u proces formiranja Saveta od samog početka“, rekao je ministar Žigmanov.

 Prvi u nizu konsultativnih sastanaka o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom održan u Novom Sadu
s

Ministarstvo nije bilo u obavezi da sprovede javne konsultacije u vezi sa formiranjem Saveta, ali naša želja je bila da sva bitna pitanja, kao što su mandat, struktura i izbor članova Saveta razmotrimo zajedno sa organizacijama civilnog društva i čujemo predloge civilnog sektora, naglasio je on.

Državni sekretar Ivan Bošnjak je naglasio da je postojanje 36.000 organizacija i više od 10.000 fondacija i zadužbina predstavlja naše blago kada govorimo o organizacijama civilnog društva.

„Formiranjem ovog Saveta, uz podršku i pomoć donatora, biće omogućeno da Srbija postane demokratičnije društvo, a potrebe koje građani imaju i koje ostvaruju u okviru svojih organizacija dođu do onih koji donose odluke tako da te odluke postanu zajedničke odluke i vrednosti“, rekao je Bošnjak.

Plan Ministarstva je da na javnim prezentacijama i diskusijama sa predstavnicima organizacija civilnog društva razmotri Predlog za osnivanje Saveta za saradnju sa civilnim društvom, danas u Novom Sadu, sutra u Beogradu i 13. februara u Nišu.

Predstavnici organizacija civilnog društva će moći da Ministarstvu dostave svoje predloge i u pisanom formatu do 10. marta 2023. godine. Ukoliko organizacije civilnog društva budu smatrale da je potrebno više vremena za javne konsultacije, od predloženog, Ministarstvo će prihvatiti taj predlog.

Izrada Predloga za osnivanje Saveta, kao i konsultativni proces sa organizacijama civilnog društva realizuje se uz podršku projekta „Za snažnije građansko društvo“ koji se sprovodi uz finansijsku podršku američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

 Prvi u nizu konsultativnih sastanaka o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom održan u Novm Sadu  Prvi u nizu konsultativnih sastanaka o formiranju Saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom održan u Novm Sadu

Dijalog promena u 2022. godini

03. februar 2023.
 Dijalog promena u 2022. godini

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kao partner na EU projektu „Dijalog promena - Podrška reformama kroz saradnju organizacija civilnog društva i javnih vlasti“, koji sprovodi Beogradska otvorena škola, tokom 2022. godine organizovalo je niz aktivnosti. Ove aktivnosti bile su namenjene organima javne uprave i organizacijama civilnog društva, u cilju jačanja kapaciteta predstavnika oba sektora za razumevanje važnosti međusobne saradnje u procesu donošenja propisa i dokumenata javnih politika, razvoj različitih mehanizama saradnje i njihove implementaciju u praksi.

Organizovano je sedam obuka za predstavnike organizacija civilnog društva i predstavnike organa javne uprave, jedna nacionalna konferencija i sastanak sa kontakt tačkama za saradnju sa organizacijama civilnog društva na teritoriji AP Vojvodine.

Dvodnevne obuke „Saradnja organa javne uprave sa organizacijama civilnog društva u procesu donošenja odluka“ organizovane su od marta do oktobra u Beogradu, Nišu i Užicu, a poslednja dvodnevna radionica u decembru organizovana je onlajn. Takođe su organizovane i tri jednodnevne radionice sa ciljem uspostavljanja partnerstva između dva sektora i predstavljanja primera dobre prakse u saradnji i uključivanju organizacija civilnog društva u proces donošenja odluka.

U novembru 2022. godine u saradnji sa Beogradskom otvorenom školom, u okviru ovog projekta, organizovana je nacionalna konferencija “Dijalog promena: o mogućnostima i preprekama saradnje organizacija civilnog društva i javnih vlasti”. Konferencija je okupila više od 100 predstavnika javne uprave, organizacija civilnog društva, Delegacije EU i drugih donatora sa ciljem da se otvori diskusija o izazovima i perspektivama poboljšanja sveukupnog okruženja za partnerstvo između OCD i javnih vlasti.

Krajem decembra organizovan je i sastanak sa kontakt tačkama za saradnju sa organizacijama civilnog društva na teritoriji AP Vojvodine i sastanku su prisustvovali predstavnici organa uprave AP Vojvodine, predstavnici gradskih uprava grada Novog Sada i predstavnici više od 15 lokalnih samouprava.

Samo u 2022. godini imali smo devet događaja sa više od 350 učesnika.

Obuke je pohađalo 236 učesnika, od čega 87 predstavnika OCD i 149 predstavnika organa javne uprave, iz više od 50 JLS.

Projekat „Dijalog promena - Podrška reformama kroz saradnju organizacija civilnog društva i javnih vlasti“ sprovodi Beogradska otvorena škola u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Republičkim sekretarijatom za javne politike, Centrom za javne politike EU Univerziteta u Beogradu i Olof Palme Centrom. Projekat je usmeren ka poboljšanju praksi i pristupa dijalogu između predstavnika civilnog društva i javnih vlasti u cilju rešavanja problema u zajednici i unapređenju javnih politika. Projekat je podržan od strane Delegacije Evropske unije u Srbiji i biće realizovan u periodu od 2021. do 2023. godine.

Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa ambasadorom Italije Lukom Gorijem

02. februar 2023.
 Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa ambasadorom Italije Lukom Gorijem

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov sastao se danas u Palati Srbija sa Nj.E. ambasadorom Italije u Beogradu Lukom Gorijem.

Dvojica sagovornika razgovarala su o temama iz oblasti ljudskih i manjinskih prava, civilnog društva i odnosima u regionu. Tokom susreta, ministar Žigmanov upoznao je ambasadora Gorija sa delatnostima Ministarstva na čijem je čelu, o aktuelnim temama i aktivnostima kojima se Ministarstvo bavi, kao i izazovima i načinima na koji oni mogu da budu prevaziđeni.

Ambasador Gori je naglasio da su Srbija i Italija prijateljske zemlje, istakao važnost dobrih odnosa u regionu za napredak Srbije ka EU, kao i važnu ulogu organizacija civilnog društva u demokratskom životu svake zemlje.

Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Slovenije Damjanov Bergantom

02. februar 2023.
 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Slovenije Damjanov Bergantom

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov razgovarao je danas u Palati Srbija sa Nj.E. ambasadorom Republike Slovenije Damjanom Bergantom.

Razgovaralo se o temama koje su iz delokruga rada Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, o pravima i položaju nacionalnih manjina u Republici Srbiji, kao i položaju osetljivih i marginalizovanih društvenih grupa. Ambasador Bergant je istakao da je slovenačka nacionalna manjina u Srbiji jedna od najzadovoljnijih nacionalnih manjina i čestitao ministru Žigmanovu, kao predstavniku druge nacionalne manjine, na naimenovanju.

Ministar Žigmanov je upoznao ambasadora sa aktuelnim aktivnostima Ministarstva i stavovima o raznim pitanjima, kao i sa izazovima sa kojima se u različitim sektorima Ministarstvo susreće. Istakao je da je on ministar kontinuiteta i da će sve one dobre i pozitivne prakse koje je Ministarstvo započelo, nastaviti i u novom mandatu.

Dvojica sagovornika dotakli su se i regionalnih pitanja kao i puta Srbije ka Evropskoj uniji, u čemu je ambasador Bergant ponudio pomoć i iskustva koja je na tom putu imala Republika Slovenija.

 Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa ambasadorom Republike Slovenije Damjanov Bergantom

Ministar Tomislav Žigmanov: Ne favorizujem nijednu stranku u Nacionalnom savetu albanske nacionalne manjine

30. januar 2023.
 Ministar Tomislav Žigmanov: Ne favorizujem nijednu stranku u Nacionalnom savetu albanske nacionalne manjine

Ministar Tomislav Žigmanov na poziv portala BujanovačkE odgovarao je na pitanja u povodu formiranja privremenog organa koji će upravljati Nacionalnim savetom albanske nacionalne manjine, a koji u celosti prenosimo:

1. Koja je procedura za izbor članova Privremenog organa i ko predlaže kandidate?

Sadržaj odgovora na Vaša pitanja jasno je propisan Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina („Službeni glasnik RS“, br. 72/09, 20/14 ‒ US, 55/14 i 47/18)! Naime, Zakonom je određen, između ostalog, i postupak raspuštanja nacionalnog saveta, zatim obrazovanja privremenog organa upravljanja, kao i sprovođenje izbora posle raspuštanja nacionalnog saveta. Podsetiću javnost da je, nakon uspešno održanih izbora, konstitutivna sednica Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine održana u Bujanovcu 14. decembra 2022. godine. Na navedenoj sednici potvrđen je mandat članova i konstituisan Nacionalni savet albanske nacionalne manjine. Na ovoj sam sednici, svestan važnosti samog događaja ali i osetljivosti trenutka, kao iskaz istinske zainteresovanosti i gesta stvarne podrške, bio sam neposredni učesnik kao ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Odredbom člana 40. stav 1. tačka 4) Zakona propisano je da, ako nacionalni savet ne izabere predsednika nacionalnog saveta u roku od 30 dana od dana konstituisanja nacionalnog saveta, Ministarstvo raspušta nacionalni savet. Dakle, 13. januara 2023. godine istekao je zakonski rok za izbor predsednika Nacionalnog saveta. Nakon što Nacionalni savet zvanično obavesti Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog o tome da li je održana sednica Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine, kao i da li je izabran predsednik nacionalnog saveta, ukoliko se nesporno utvrdi da do 13. januara 2023. godine nije održana sednica Nacionalnog saveta na kojoj je izabran predsednik Nacionalnog saveta, steći će se uslovi iz navedenog člana Zakona za raspuštanje Nacionalnog saveta. Od nacioalnog saveta albanske nacionalne manjine do danas ujutro – a danas je da Vas podsetim 27. januar, nije stigao službeni dopis o tome. Prema odredbi istoga člana Zakona Ministarstvo za ljudska i manjinska prava svojim rešenjem „obrazuje privremeni organ upravljanja nacionalnog saveta iz reda članova nacionalnog saveta, vodeći računa o zastupljenosti izbornih lista sa kojih su izabrani članovi nacionalnih saveta. Privremeni organ upravljanja nacionalnog saveta čine predsednik i četiri člana“ (čl. 40, stav 4). Dakle, i u vezi sa temom Vašeg pitanja zakonska odredba je veoma jasna i na nama iz Ministarstva je da istu dosledno i u celosti sprovedemo.

2. Koji je rok za imenovanje Privremenog organa?

Ministarstvo mora, u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, u roku od 30 dana od dana prijema obaveštenja od Nacionalnog saveta da nije održana sednica Nacionalnog saveta na kojoj je izabran predsednik Nacionalnog saveta, doneti rešenje o raspuštanju Nacionalnog saveta i istovremeno i rešenje kojim će obrazovati privremeni organ upravljanja Nacionalnog saveta. Treba reći da je i „privremenost“ organa upravljanja propisana Zakonom, u smislu da do konstituisanja novog saziva Nacionalnog saveta tekuće i neodložne poslove u vezi sa vršenjem ovlašćenja Nacionalnog saveta vrši privremeni organ upravljanja Nacionalnog saveta.

3. Kako se bira predsednik Privremenog organa i na osnovu kojih kriterijuma?

Kao što sam već rekao, privremeni organ upravljanja Nacionalnog saveta, saglasno odredbi člana 40. stav 4. Zakona, čine predsednik i četiri člana, koji se biraju iz reda izabranih članova Nacionalnog saveta, pri čemu se, kako stoji u Zakonu, mora voditi računa o zastupljenosti izbornih lista sa kojih su izabrani članovi Nacionalnog saveta. S tim u vezi, podsećamo da su na izborima za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina koji su održani 13. novembra 2022. godine pripadnici albanske nacionalne manjine birali Nacionalni savet na neposrednim izborima, za koje je bilo potvrđeno pet izbornih lista, koje su ostvarile sledeće rezultate:
1. Demokratska partija – dr sci. Nagip Arifi – 1.762 glasa, odnosno 2 mandata;
2. Partija za demokratsko delovanje – Ragmi Mustafi – 4.155, odnosno 5 mandata;
3. Pokret za demokratski progres – Šćiprim Musliu – 2.289, odnosno 2 mandata;
4. Alternativa za promene – Levent Ćazimi – 3.824, odnosno 5 mandata; i
5. Demokratska partija Albanaca – dr sci. Ragmi Mustafa – 1.032, odnosno 1 mandat.
Iz svega navedenoga jasno je koje bi liste trebale imati članove privremenog organa upravljanja Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine.

4. Kako će se sprovesti novi izbori za članove Nacionalnog saveta Albanaca?

I za ovu situaciju Zakon je predvidio rešenje, koje se sastoji u sledećem. Nakon raspuštanja Nacionalnog saveta, u skladu sa odredbom člana 35. stav 3. Zakona, novi izbori za njegove članove raspisuju se u roku od 60 dana od raspuštanja. Ovi izbori moraju da budu održani u roku od 45 dana od dana raspisivanja, a održavaju se putem elektorske skupštine. Pravo da bude elektor, u skladu sa odredbom člana 101. Zakona, ima pripadnik albanske nacionalne manjine upisan u poseban birački spisak čiju kandidaturu pismeno podrži najmanje 20 pripadnika albanske nacionalne manjine. Pismena podrška mora biti overena od strane ovlaštene službene osobe po određenoj proceduri i na propisanom obrascu. Odredbom člana 102. Zakona propisano je da se elektorska prijava podnosi Ministarstvu najkasnije 30 dana pre elektorske skupštine.

5. Kako komentarištete izjave pojedinih funkcionere Partije za demokratsko delovanje da će prilikom formiranja Privremenog organa biti favorizovana stranka Alternativa za promene?

Vidite, svašta se govori, mnogo toga se piše, no mogli ste primetiti iz dosadašnjeg postupanja Ministarstva i delovanja mojih kolega i mene lično da je ono određeno isključivo demokratskim uzusima i jedino pravilima koji su zakonom propisani! U tom smislu želim posebno istaknuti da će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u postupku obrazovanja privremenog organa upravljanja, kao i u postupku sprovođenja izbora, nastaviti u potpunosti primenjivati navedene zakonske odredbe. Dakle, kao ministar sa indignacijom odbijam bilo kakvu insinuaciju o eventualnom favorizovanju bilo koje izborne liste u događajima o kojima govorimo. To nisam činio niti ću ikada činiti! No to ujedno ne znači da Ministarstvo, kao i do sada uostalom, neće očitovati spremnost i otvorenost za dijalog i saradnju sa svim akterima ovog procesa, kako bi albanska nacionala manjina uspešno okončala izborni proces za svoje manjinsko samoupravno telo i tako mogla nastaviti da ostvaruje svoja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma. A radi obezbeđivanja transparentnosti svih aktivnosti na kraju ću istaknuti da će sve naše odluke biti dostupne na internet stranici Ministarstva https://www.minljmpdd.gov.rs/.

https://bujanovacke.co.rs/2023/01/27/ministar-zigmanov-ne-favorizujem-ni-jednu-stranku-u-nacionalnom-savetu-albanaca/

Ministar Tomislav Žigmanov otvorio izložbu o nacističkom genocidu nad Romima

27. januar 2023.
 Ministar Tomislav Žigmanov otvorio izložbu o nacističkom genocidu nad Romima

U Domu kulture Studentski grad ministar Tomislav Žigmanov otvorio je večeras izložbu pod nazivom „“Rasna dijagnoza - Cigani“ posvećenja čuvanju sećanja na nacistički porom nad Romima i Sitima.

„Sećanje na nedužne ljude, koji su ubijani i nad kojima je sproveden genocid samo zato što su druge nacije i vere, treba da bude opomena i obaveza svih nas da se svakodnevno borimo da se ovakvi zločini nikada ne zaborave, da odlučno odbacujemo sve strategije njihovog negiranja i da u korenu sasecamo svaki oblik mržnje i nasilja, koji su u osnovi svakog zločina“, rekao je ovom prilikom ministar Žigmanov.

On je istakao da je dužnost i obaveza svih nas kao odgovornih članova društva da pokolenjima osiguramo budućnost u kojoj vladaju mir, tolerancija, razumevanje i prihvatanje različitosti i da se borimo protiv govora i zločina iz mržnje, predrasuda, svakog oblika diskriminacije i netolerancije na različitost.

Na izložbi su prikazane stare porodične fotografije koje pružaju uvid u realnost života nevino stradalih ljudi. Iza apstraktnih dokumenata, koji beleže njihovo birokratski organizovano uništenje, izložba otkriva uništene živote.

 Ministar Tomislav Žigmanov otvorio izložbu o nacističkom genocidu nad Romima

27. januar - Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta

26. januar 2023.

U povodu obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog naglašava da je Republika Srbija predana negovanju politika sećanja na užas Holokausta, iskazivanja pijeteta stradalim nevinim žrtvama, te borbi protiv verske i nacionalne mržnje i svakog oblika nasilja.

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta – 27. januar, ustanovljen je rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 1. novembra 2005. godine, a obeležava se na dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, verovatno najozloglašeniji logor smrti za Jevreje, Rome i druge narode u Drugom svetskom ratu u Evropi.

„Sećanje na nedužne ljude, koji su ubijani i nad kojima je sproveden genocid samo zato što su druge nacije i vere, kao žrtve najtežeg oblika diskriminacije, treba da bude opomena i obaveza svih nas da se svakodnevno zauzeto borimo da se ovakvi zločini nikade ne zaborave, da odlučno odbacujemo sve strategije njihovog negiranja i da u korenu sasecamo svaki oblik mržnje i nasilja, koji su u osnovi svakog zločina“, poručio je povodom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

 27. januar - Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta

Čovečanstvo, suočeno s genocidom i zverstvima koja su učinjena jevrejskom i drugim narodima tokom Drugog svetskog rata, odgovorilo je odlučnim zahtevom da se ponovo potvrdi dostojanstvo, sloboda i ravnopravnost čoveka kao najviše vrednosti u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Ona i danas, 75 godina od usvajanja, stoji pred svima nama kao svakodnevna opomena da se nikakvi zločini ne smeju nikada ponoviti, zbog čega afirmacija kulture ljudskih prava mora biti i dalje svima prvorazredni zadatak.

„Dužnost i obaveza svih nas kao odgovornih članova društva je da pokolenjima osiguramo budućnost u kojoj vladaju mir, tolerancija, razumevanje i prihvatanje različitosti i da se borimo protiv govora i zločina iz mržnje, predrasuda, svakog oblika diskriminacije i netolerancije na različitost“, dodao je Žigmanov. Tom vrednosnom okviru i takvim nastojanjima Vlada Republike Srbije na čelu s predsednicom Anom Brnabić će i dalje biti predano posvećena.

Kao jednu od potvrda takvog zalaganja, ministar Žigmanov je naveo da je Vlada Republike Srbije, u cilju borbe protiv govora mržnje, početkom 2020. godine usvojila Radnu definiciju antisemitizma, koju je dao Komitet za antisemitizam i poricanje Holokausta Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust (IHRA). U kontekstu pravičnog rešavanja učinjene nepravde, uključujući nasilje i diskriminaciju verskih manjina, a u skladu sa Zakonom o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koji nemaju živih naslednika, ministar Žigmanov je istaknuo da se Savezu jevrejskih opština, počev od januara 2017. godine do 2042. godine, opredeljuju sredstva u iznosu od 950.000 evra na godišnjem nivou. Podsećamo da i preživeli potomci žrtava Holokausta koji sada žive u Srbiji i Izraelu godinama ostvaruju svoja prava pred Agencijom za restituciju.

S druge strane, donošenje zakona o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ doprinosi očuvanju sećanja na žrtve nacističkog koncentracionog logora na nekadašnjem Beogradskom sajmištu, Jevrejskog logora Zemun i Prihvatnog logora Zemun, dok se sredstvima iz budžeta Republike Srbije kontinuirano podržava realizacija projekata i programa kojima se prenose sećanja na žrtve Holokausta i zločina protiv čovečnosti tokom Drugog svetskog rata. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog podržava inicijative kojima su u sistem obrazovanja uvode učenja o Holokaustu i obeležavanja sećanja na žrtve Holokausta.

Okrugli sto na temu inkluzije marginalizovanih grupa na tržište rada

26. januar 2023.

Ministar Tomislav Žigmanov učestvovao na okruglom stolu u Privrednoj komori Srbije gde se govorilo o inkluziji Roma i drugih ranjivih grupa na tržište rada.

„Svi znamo da su pripadnici romske nacionalne manjine, posebno žene i devojčice, kao i povratnici, među najmarginalizovanijim grupama u Srbiji. Često im nedostaje formalno obrazovanje i pristup javnim uslugama i procesima kreiranja politika, a susreću se sa široko rasprostranjenom diskriminacijom i isključeni su sa tržišta rada“, rekao je ministar.

On je dodao da „težimo da radom Ministarstva sprovedemo većinu mera Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja koju smo revidirali uz primenu i pratećeg Akcionog plana koji smo doneli“.

 Okrugli sto na temu inkluzije marginalizovanih grupa na tržište rada

„Uloga države je da napravi normativni okvir u kojoj će svi njeni građani biti ravnopravni, te da sprovodi mere koje vode smanjivanju društvenih nejednakosti i siromaštva romske zajednice. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog nastaviće da sprovodi ovakve programe, jer su rezultati koji se postižu vidljivi i vrlo korektni“, zaključio je ministar.

Okrugli sto pod nazivom: „Rezultati i preporuke pilotiranja koncepta za uključivanje teško zapošljivih osoba na tržište rada uz podršku organizacija civilnog društva“, organizovali je Fondacija „Ana i Vlade Divac“ u saradnji i uz učešće GIZ-a te predstavnika državnih institucija, privatnog sektora, civilnog društva i korisnika mera podrške za zapošljavanje.

 Okrugli sto na temu inkluzije marginalizovanih grupa na tržište rada   Okrugli sto na temu inkluzije marginalizovanih grupa na tržište rada

Ministarstvo dobilo priznanje Udruženja žrtava nasilja „HAJR“

25. januar 2023.
 Ministarstvo dobilo priznanje Udruženja žrtava nasilja „HAJR“

Udruženje žrtava nasilja „HAJR“ je u sredu, 25. januara 2023. godine, u bioskopskoj sali Etnografskog muzeja u Beogradu, obeležilo šestu godišnjicu udruženja.

Tom prilikom, zahvalnicu ovog Udruženja, za humanost i požrtvovanost u pružanju pomoći u borbi protiv nasilja, u ime ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova i samog Ministarstva, primile su pomoćnica ministra Nina Mitić i viša savetnica i rukovoditeljka Grupe za unapređenje rodne ravnopravnosti dr Biljana Stojković, kojima su takođe uručene zahvalnice.

Sastanak državnog sekretara Rejhana Kurtovića sa prvim predsednikom novoformiranog Nacionalnog saveta Goranaca u Srbiji Amirom Kajkušom

25. januar 2023.
 Sastanak državnog sekretara Rejhana Kurtovića sa prvim predsednikom novoformiranog Nacionalnog saveta Goranaca u Srbiji Amirom Kajkušom

Državni sekretar prof. dr Rejhan Kurtović sastao se danas 25.1.2023. godine sa prvim predsednikom novoformiranog Nacionalnog saveta goranske nacionalne manjine u Srbiji dr Amirom Kajkušom.

Nakon što je čestitao Gorancima na istorijskom prvom izboru i konstituisanju Nacionalnog saveta goranske nacionalne manjine i doktoru Kajkušu na izboru za predsednika nacionalnog saveta, državni sekretar dr Kurtović je naglasio da su ovom i svim drugim nacionalnim savetima vrata Ministarstva uvek otvorena i da Ministarstvo ima za cilj da aktivo deluje na polju implementacije i afirmacije ljudskih i manjinskih prava i da preduzima sve radnje i mere u cilju potpune integracije nacionalnih manjina u društvene procese i pravno- politički sistem Republike Srbije.

„Mi želimo da nacionalni saveti nacionalnih manjina budu funkcionalne i delotvorne predstavničke institucije nacionalnih zajednica u punom kapacitetu, koje će na kvalitetan i stručan način obavljati poslove iz oblasti obrazovanja na manjinskim jezicima, službene upotrebe jezika i pisma, kulture i informisanja, kao ključnim identitetskim pitanjima nacionalnih manjina. Od aktivnog delovanja nacionalnih saveta zavisiće i nivo prava manjinskih zajednica u Republici Srbiji. U tom smislu dajemo punu podršku nacionalnim savetima kao krovnim institucijama nacionalnih zajednica u Republici Srbiji i nudimo partnersku saradnju u podizanju manjinski prava na najviši mogući nivo“, rekao je državni sekretar.

Dr Amir Kajkuš zahvalio se Ministarstvu na pomoći koja im je pružena u procesu prvog konstituisanja.

„Želimo da uz vašu pomoć stvorimo instituciju koja će biti pokazatelj da postojimo. Nije nam cilj odvajanje od bilo koga, već da budemo ono što jesmo“, rekao je dr Kajkuš.

Nacionalni savet goranske nacionalne manjine prvi put je obrazovan nakon sprovedenih izbora za članove nacionalnih saveta 13. novembra 2022. godine, a konstituisan 17. decembra 2022.

Prema podacima sa popisa stanovništva 2011. godine, u Srbiji živi 7.767 Goranaca.

 Sastanak državnog sekretara Rejhana Kurtovića sa prvim predsednikom novoformiranog Nacionalnog saveta Goranaca u Srbiji Amirom Kajkušom  Sastanak državnog sekretara Rejhana Kurtovića sa prvim predsednikom novoformiranog Nacionalnog saveta Goranaca u Srbiji Amirom Kajkušom

Javni poziv organizacijama civilnog društva za članstvo u dva saveta

25. januar 2023.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je u januaru 2023. godine uputilo javne pozive organizacijama civilnog društva radi izbora predstavnika za članstvo u Savetu za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije, odnosno Savetu za praćenje sprovođenja Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2022. do 2030. godine. Tekstovi ovih javnih poziva oglašeni su na internet stranici Ministarstva zajedno sa pratećim obrascima za podnošenje kandidature.

Odgovarajuća zastupljenost i aktivno učešće organizacija civilnog društva neophodni su radi transparentnijeg i efikasnijeg kreiranja, sprovođenja i vrednovanja učinka mera javnih politika u oblasti rodne ravnopravnosti i prevencije i zaštite od diskriminacije. Stoga se ovim putem još jednom pozivaju sva zainteresovana udruženja koja ispunjavaju uslove propisane javnim pozivima, da na propisan način i u predviđenom roku podnesu svoju kandidaturu za članstvo u navedenim radnim telima.

Rok za dostavljanje kandidatura je 31. januar 2023. godine.

Radni sastanak sa predstavnicima Stalne konferencije gradova i opština

23. januar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov razgovarao je 23.1.2023. u prostorijama Ministarstva sa generalnim sekretarom Stalne konferencije gradova i opština Nikolom Tarbukom.

Na sastanku se razgovaralo o nastavku dalje uspešne saradnje u nekoliko važnih segmenata, kao što su inkluzija Roma, antidiskriminacija i rodna ravnopravnost, kao i osnaživanje kapaciteta civilnog društva.

 Radni sastanak sa predstavnicima Stalne konferencije gradova i opština

„Saradnja sa Stalnom konferencijom gradova i opština je od izuzetne važnosti. SKGO je ključni partner Ministarstva na lokalu“, rekao je ministar Žigmanov.

Na sastanku su učestvovali državni sekretar Ivan Bošnjak, pomoćnici ministra kao i saradnici generalnog sekretara SKGO.

 Radni sastanak sa predstavnicima Stalne konferencije gradova i opština

Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke Švedske Anike Ben David

20. januar 2023.
 Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke Švedske Anike Ben David

Ministar Tomislav Žigmanov sastao se u Palati Srbija sa ambasadorkom Kraljevine Švedske Nj. E. Anikom Ben David. Tom prilikom dvoje sagovornika razmenili su mišljenja o stanju ljudskih prava, vladavini prava i demokratiji, kao i o položaju manjinskih i drugih zajednica u Srbiji.

Ministar Žigmanov zahvalio se na kontinuiranoj podršci Kraljevine Švedske na putu Srbije ka boljem demokratskom društvu, vladavini prava i pristupanju Evropskoj uniji. Istakao je da je Srbija svesna izazova koje ima u oblasti ljudskih prava, te da će Ministarstvo na čijem je čelu posvećeno raditi na rešavanju tih izazova, u saradnji sa ostalim delovima države, civilnim sektorom, akademskom zajednicom i drugim važnim institucijama i delovima društva.

Ambasadorka Ben David naglasila je da Kraljevina Švedska, koja je od skora i predsedavajuća Saveta Evropske unije, od ranije bezrezervno podržava put Srbije ka Evropskoj uniji izražavajući duboko uverenje da je Srbiji mesto u porodici zemalja EU. Ona je ponudila pomoć Kraljevine Švedske u izradi Strategije ljudskih prava i istakla da samo vladavina prava, demokratija i zaštita ljudskih prava vode do jačeg društva i države.

 Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke Švedske Anike Ben David

Čestitka Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog za nacionalni praznik Rusina

20. januar 2023.

Zoz nagodi юtreйšeй centralneй preslavi Nacionalnogo dnя Rusnacoh u Republiki Serbiї Ministerstvo za lюdski, menšinski prava i družtveni diяloґ pripadnїkom rusinskeй nacionalneй zaєdnїci vinčuє ih nacionalne šveto.

U povodu sutrašnje centralne proslave Dana Rusina u Republici Srbiji, koja se ove godine održava u Kucuri i Vrbasu, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijaloga čestita pripadnicima rusinske zajednice njihov nacionalni praznik. Reč je o prazniku Rusina kojim trajno memoriraju i obeležavaju događaj od 17. januara 1751. godine, kada su austrijske vlasti na čelu s caricom Marijom Terezijom doneli dokument o naseljavanju prvih 200 porodica Rusina u pustaru Veliki Krstur.

Što samoorganizovanjem, što uz pomoć Grkokatoličke crkve, oni su tokom istorije duge više od 270 godina na području Srbije osnivali i razvijali svoje obrazovne i druge institucije od značaja za očuvanje i razvoj nacionalnog identiteta tako da su do danas sačuvali svoje ime, jezik te bogato kulturno nasleđe. Kao malobrojna i teritorijalno disperzirana zajednica, živeći u 10-ak naselja u Bačkoj i Sremu najčešće kao paori i zanatlije, danas su Rusini narod s najbrojnijom fakultetski obrazovanom inteligencijom u Srbiji. Reč je o nacionalnoj zajednici koja prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 14.246 građana te se s razlogom može reći da su Rusini bili i ostali važna i dragocena kockica u bogatom multietničkom mozaiku Vojvodine i Srbije.

Od brojnih kulturnih pregaoca, među istaknutijim Rusinima se ističu Volodomir Hnaćuka, koji je sakupio i objavio usmenu rusinsku književnost krajem 19. veka, Gavrilo Kosteljnik koji je standardizovao rusinski jezik i Mihajlo Kovač, ključna osoba za održavanje kontinuiteta rusinske književnosti. Od intelektualaca koji danas neumorno rade na narodnosnim pitanjima treba spomenuti pesnika i filologa, akademika Julijana Tamaša, koji je rusinski identitet utemeljio u svetskoj književnosti, te braću – publicista Mihal i naučnik Janko – Ramač, koji su preveli Sveto pismo na rusinski jezik.

Čuvajući svoje nacionalne vrednosti, uz usvajanje drugih civilizacijskih postignuća, Rusini u Srbiji danas su nacionalna zajednica, koja ima svoju razvijenu manjinsku nacionalnu infrastrukturu u području obrazovanja, informisanja, kulture i službene upotrebe rusinskog jezika i pisma, o kojima brine Nacionalni savet Rusina u Republici Srbiji. Vlasti u Republici Srbiji, Autonomnoj pokrajini Vojvodini te jedinicama lokalne samouprave i dalje će posvećeno raditi na obezbeđivanju svih potrebnih preduslova – od primene zakona, preko materijalno-finansijskih sredstava do manjinskih senzitivnih politika – kako bi Rusini u Republici Srbiji uspešno nastavili razvijati svoje nacionalne institucije i perspektivu pripadnika svoje zajednice.

Sastanak ministra Tomislava Žigmanova sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Lordom Stjuartom Pičom

18. januar 2023.
 Sastanak ministra Tomislava Žigmanova sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Lordom Stjuartom Pičom

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov sastao se danas u Palati Srbija sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske za Zapadni Balkan Lordom Stjuartom Pičom, koji je u dvodnevnoj poseti Srbiji.

Dvojica sagovornika razgovarala su o aktuelnoj situaciji u oblasti zaštite, položaja i prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji, kao i o odnosima i saradnji država i naroda u regionu.

Ministar Žigmanov je naglasio da Ministarstvo posvećeno radi na unapređenju stanja u oblasti zaštite ljudskih prava, na poboljšanju položaja nacionalnih manjina, kao i na poboljšanju odnosa u regionu.

Ministar je dodao da su prava nacionalnih manjina u Srbiji garantovana Ustavom i da je obrazovanje na maternjem jeziku takođe deo tih prava koje je obezbeđeno za pripadnike nacionalnih manjina od obdaništa do fakulteta. On je dodao da su ljudska i manjinska prava krhka oblast na kojoj uvek valja raditi, čemu se Ministarstvo na čijem je čelu dosledno posvećuje.

 Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke  Šan Meklaud

U vezi odnosa u regionu, posebno odnosa Srbije i Hrvatske, ministar Žigmanov je rekao da, koliko je u njegovoj moći, daje svoj doprinos da se odnosi relaksiraju, da se prilike poboljšaju, a napetosti smanje. Sagovornici su se složili da saradnja među državama ne bi smela imati alternativu, te da komunikacija treba da ide kroz institucije.

Lord Stjuart Pič čestitao je ministru Žigmanovu na postavljenju za ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog naglašavajući važnost činjenice da se pripadnik jedne nacionalne zajednice nalazi na tom mestu.

Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković

17. januar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, sa saradnicima, održali su 17.1.2023. sastanak u Ministarstvu na teme od značaja za unapređenja poštovanja i zaštite ljudskih i manjinskih prava. Razgovarali su o primeni postojećih strategija i akcionih planova, nastavku dalje međusobne saradnje, kao i o budućim zajedničkim projektima.

 Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković

Ministar Žigmanov istakao je da Ministarstvo dosledno radi na afirmaciji i zaštiti ljudskih i manjinskih prava. „Sa druge strane, zalažemo se za nultu tačku tolerancije prema svemu što je devijantno u društvu“, naglasio je ministar.

Poverenica Janković je istakla da pred sobom treba da imamo viziju društva koje različitost ne posmatra kao pretnju već potencijalnu snagu, za šta je neophodno postići politički i društveni konsenzus.

Žigmanov i Janković su se složili da postoji izražena potreba za kvalitetnim društvenim dijalogom, naročito u svetlu globalnih procesa i izazova koji se odražavaju na sve države u okruženju.

 Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković  Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković   Ministar Tomislav Žigmanov sastao se sa poverenicom za zaštitu ravnopravnosti Brankicom Janković

Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke Šan Meklaud

16. januar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov sastao se danas u Palati "Srbija" sa ambasadorkom Velike Britanije u Srbiji Šan Meklaud.

 Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke  Šan Meklaud

Dvoje zvaničnika razgovarali su o temama iz delokruga rada Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao i o aktuelnoj situaciji u Srbiji i u regionu, u svetlu poslednjih događaja.

Ministar Žigmanov je istakao da se Ministarstvo dosledno zalaže za poštovanje ljudskih prava svih, bez obzira na nacionalnu, versku, rasnu, polnu ili bilo koju drugu različitost. Isto tako, Ministarstvo je opredeljeno da se sporovi u društvu rešavaju društvenim dijalogom, na čemu predano radi kroz razvijen institucionalni mehanizam.

 Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke  Šan Meklaud  Sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadorke  Šan Meklaud

Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuelom Žiofreom

11. januar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov sastao se danas u Palati "Srbija" sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji, Nj. E. ambasadorom Emanuelom Žiofreom, i tom prilikom su razgovarali o aktuelnoj situaciji u Srbiji i regionu.

Ministar Žigmanov obavestio je ambasadora Žiofrea o poslednjim naporima države da se odnosi sa Republikom Hrvatskom relaksiraju, i u tom kontekstu o svojoj ulozi. Ministar je podvukao da razgovori i komunikacija nemaju alternativu i izrazio nadu da je ovo dobar početak novih, nadamo se, boljih odnosa susednih zemalja.

Žiofre i Žigmanov razgovarali su i o temama koje se odnose na oblasti delovanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Ministar je istakao da zaposleni u Ministarstvu posvećeno rade na promociji ljudskih prava, solidarnosti, tolerancije, humanosti i društvenog dijaloga.

Emanuel Žiogfre pozdravio je aktivnosti kojima se bavi Ministarstvo, pohvalio je izborni proces za nacionalne savete nacionalnih manjina, kao i najavljene ratifikacije dva opciona protokola (uz Pakt o ekonomsko-socijalnim i kulturnim pravima i Konvenciju o pravima deteta) čime će se zaokružiti praćenje ljudskih prava u Republici Srbiji. Žiofre je istakao važnost efikasnih i osnaženih nezavisnih tela i ulogu organizacija civilnog društva u promovisanju i zaštiti ljudskih prava i jačanju demokratske prakse. On je naglasio da će Delegacija Evropske unije u Srbiji nastaviti da podržava aktivnosti Ministarstva.

Na tradicionalnom Božićnom prijemu SNV u Zarebu susreli se visoki zvaničnici dve zemlje

7. januar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov, zajedno sa ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem i ministarkom za evropske integracije Tanjom Mišćević, prisustvovao je tradicionalnom Božićnom prijemu u Zagrebu koji organizuje Srpsko narodno vijeće na čelu sa Miloradom Pupovcem.  

Skupu su prisutvovali i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković i potpredsednica hrvatske Vlade Anja Šimpraga, ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman, te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

 Na tradicionalnom Božićnom prijemu SNV u Zarebu susreli se visoki zvaničnici dve zemlje

Autor: SNV/HINA

Pozdravnu reč imao je Milorad Pupovac, a nakon njega okupljenima su se obratili predsednica Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji Jasna Vojnić, dogradonačelnik Grada Zagreba Luka Korlat, prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Posle uvodnih obraćanja i dodele nagrada istaknutim pojedinicima, koje je uručio predsednik Saveta SNV Dejan Jović, božićni blagoslov svim prisutnima udelio je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije. 

„Mir, zdravlje i ljubav svima ovde sabranima, da nalaze puteve jedni prema drugima, da barijere ne budu prepreke, da vidimo ikonu božju jedni u drugima. Mir božji, Hristos se rodi!“, rekao je patrijarh SPC.

Skupu su još prisustvovali izaslanik predsednika Sabora Ivan Čelić (HDZ) i drugi saborski zastupnici, predsednik Saveta za nacionalne manjine Vlade RH Aleksandar Tolnauer, predstavnici katoličke crkve na čelu sa apostolskim nuncijem u RH, nadbiskupom Đorđem Linguom, bivši ministar u vladama Republike Srbije Rasim Ljajić, ambasadorka Srbije u R. Hrvatskoj Jelena Milić i posebni savetnik predsednika Republike Srbije za pitanja nestalih lica u RH Veran Matić.

Božićni prijem bio je prilika da se, posle dugo vremena,  na marginama skupa sastanu visoki zvaničnici dveju zemalja, Srbije i Hrvatske, i počnu sa otpoljavanjem odnosa, čemu su mnogo doprineli prvaci dve nacionalne manjine u dve države, Žigmanov i Pupovac.

Na marginama susreta ministar Žigmanov susreo se sa potpredsednicom hrvatske Vlade Anom Šimpragom (SDSS), a ministar Dačić sa hrvatskim kolegom Radmanom.

Žigmanov i Pupovac su dan ranije, kao čelnici DSHV-a i  SDSS-a, potpisali Deklaraciju o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije.

 Na tradicionalnom Božićnom prijemu SNV u Zarebu susreli se visoki zvaničnici dve zemlje  Na tradicionalnom Božićnom prijemu SNV u Zarebu susreli se visoki zvaničnici dve zemlje

Božićna čestitka ministra Žigmanova

6. januar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov uputio je čestitku za Božić patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, episkopima i svim vernicima najbrojnije Ckrve u Srbiji, kao i katolicima istočnog obreda, koji ga slave po Julijanskom kalendaru.

 „Slava na visini Bogu i na zemlji mir…“ (usp. Lk 2,12)
Ova radosna pesma svetih anđela u noći rođenja Bogomladenca neoslabljenim zanosom odjekuje kroz vekove. Od iskona silni i večni Bog u punini vremena uzima telo čoveka kako bi nas nadario svojim božanstvom. Ova sveta razmena osposobljuje nas i sokoli da uzmemo učešća u tajni božanskog života, da se i u nama ljudima ovaplote duhovne i moralne vrednote mira, razumevanja, prihvaćanja i ljubavi.

U svetu obeleženom mnogovrsnim nemirima, ostrašćenostima, nepravdama, ratovima i strahovima, projavljuje nam se suština božićne tajne: „pohodio nas je Istok s visine, da obasja one koji sjede u tami i sjeni smrti; da upravi noge naše na put mira“ (usp. Lk 1,78-79).

U nastojanju da sa Mironoscem i mi budemo mironosci te graditelji pravednijeg društva na zasadama hrišćanskih vrednosti ljubavi, dijaloga i jednakopravnosti, želim svim pravoslavnim vernicima, kao i katolicima istočnog obreda, srećne božićne i novogodišnje praznike!

Hristos raždajetsja – slavite jego!

Mir Božji  – Hristos se rodi!

Ministar Žigmanov putuje u Zagreb na Božićni prijem Srpskog narodnog vijeća

4. januar 2023.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov prisustvovaće 6. januara u Zagrebu tradicionalnom Božićnom prijemu u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorada Pupovca, zajeno sa ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem i Partijarhom srpskim Porfirijem, dok će sa hrvatske strane, kako je objavljeno u medijima, prijemu prisustvovati premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković sa ministrima.

„Veoma mi je drago što je stvorena prilika da se, posle dve godine, makar i na marginama ovakvog jednog događaja, održe prvi ozbiljni razgovori na ministarskom nivou između dve države“, kaže ministar Žigmanov.

On je za medije potvrdio da zajedno sa Miloradom Pupovcem, predsednikom SDSS-a, radi na planu otopljavanja odnosa dve zemlje.

„Poziv ministru spoljnih poslova Srbije na tradicionalni Božićni prijem Srpskog narodnog vijeća u Zagreb i njegov pozitivan odgovor, posledica je, čini se, našeg uspešno obavljenog posla“, rekao je Žigmanov.   

Ministar Tomislav Žigmanov je nedavno, 12. decembra 2022. godine, gostujući u emisiji „Pravi ugao“ kod Ljubice Gojgić na RTV Vojvodina, izjavio da bi voleo da njegovo imenovanje za ministra u Vladi Republike Srbije doprinese da se odnosi dve države poprave.

„Saradnja Srbije i Hrvatske ne bi smela imati alternativu (...) Žao mi je što odnosi Republike Srbije sa Republikom Hrvatskom nisu kao što su sa Republikom Mađarskom, Severnom Makedonijom ili Grčkom (...) Voleo bih i bio bih srećan kada bi moje imenovanje bio povod da se susretnu ministri spoljnih poslova Srbije i Hrvatske“, rekao je pre skoro mesec dana ministar Žigmanov.

Najvažnija dostignuća Ministarstva u 2022. godini i najvažnije planirane aktivnosti u 2023.

4. januar 2023.

Iako je najveći deo 2022. godine, Vlada Republike Srbije bila u tehničkom mandatu, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je tokom 2022. godine uradilo značajan posao na unapređenju zaštite ljudskih prava u Srbiji i to kroz:

1 .  Donošenje tri važne strategije (sa pratećim akcionim planovima)

  • Strategija za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2022-2030.
  • Strategija prevencije i zaštite od diskriminacije 2022-2030.
  • Strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja 2022-2030.

2.  Uspešno sprovođenje izbora za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina

  • Po prvi put osnovan Nacionalni savet goranske nacionalne manjine.
  • Ukupno 24 nacionalna saveta nacionalnih manjina.
  • Svi su posle izbora održali konstituitivne sednice uz prisustvo predstavnika Ministarstva.

3.  Izradu Instrumenta za primenu principa „Da niko ne bude izostavljen“

  • Srbija je prva država članica Ujedinjenih nacija koja je princip „Da niko ne bude izostavljen“ iz Agende 2030 prilagodila svom normativnom okviru.
  • Obezbeđeno da se jasno čuju potrebe pripadnika najranjivijih grupa i uvaže njihovi stavovi, a njihova prava i položaj uvek unapređuju i štite.

4.  Nastavljen društveni dijalog sa Nacionalnim savetom albanske nacionalne manjine

  • U Bujanovcu 11. marta 2022. godine održan drugi po redu „Društveni dijalog u vezi sa Planom od 7 tačaka na temu integracija u državne institucije“ uz prisustvo najvažnijih predstavnika republičke vlasti, lokalne samouprave i međunarodnih organizacija.
  • Zajednički je dogovoreno da će se voditi računa o povećanoj zastupljenosti pripadnika albanske nacionalne manjine prilikom odlučivanja o prijemu u radni odnos u državnim organima i prilikom angažovanja lica van radnog odnosa

Najvažnije planirane aktivnosti Ministarstva u 2023. godini

  1. Izrada Strategije za praćenje i unapređenje ljudskih prava u Republici Srbiji za period od 2024. do 2030. godine.
  2. Formiranje Saveta za saradnju i razvoj civilnog društva.
  3. Završetak izrade novog Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina.
  4. Nastavak  kontinuiranih dijaloga sa Nacionalnim savetom albanske nacionalne manjine u vezi sa Izveštajem od 7 tačaka, na preostale teme.

 

POGLEDAJTE STARIJE VESTI