MENI
 
Naslovna »Arhiva »Vesti 2022

Pomoćnica ministra Nina Mitić učestvovala na Konfereniji „Institucionalni odgovor na femicid u Republici Srbijiˮ u Skupštini Srbije

28. decembar 2022.

Pomoćnica ministra za ljudska imanjinska prava i društveni dijalog Nina Mitić učestvovala je na konferenciji „Institucionalni odgovor na femicid u Republici Srbijiˮ koju je organizovala Ženska parlamentarna mreža, 28. decembra 2022. godine u Domu Narodne skupštine.

Konferneciju su otvorili Vladimir Orlić, predsednik Narodne skupštine Republike Srbije, Muamer Bačevac, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i ravnopravnost polova i Maja Gojković, ministarka kulture, potpredsednica Vlade Republike Srbije, predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije, a prisustvovao je i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.

Tokom prve Sesije na temu „Femicid u društvu Srbije: analiza problema“ pomoćnica ministra Mitić je istkla da su donošenjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti u domaće zakonodavstvo unete brojne novine. Na prvom mestu, ovim zakonom, obuhvaćene su mere za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti u mnogo širem obuhvatu, i u sledećim oblastima: rada, zapošljavanja i samozapošljavanja; socijalne i zdravstvene zaštite; obrazovanja, vaspitanja, nauke u tehnološkog razvoja; informaciono-komunikacionih tehnologija i informacionog društva; odbrane i bezbednosti; saobraćaja; energetike; zaštite životne sredine; kulture; javnog informisanja; sporta; u organima upravljanja i nadzora i njihovim telima; političkog delovanja i javnih poslova; seksualnog i reproduktivnog zdravlja; pristupa robi i uslugama. Kako je pomoćnica ministra Mitić navela Zakon o rodnoj ravnopravnosti je pored nasilja u porodici, prepoznao značaj, i definisao je dve vrste nasilja, i to: rodno zasnovano nasilje i nasilje prema ženama. Takođe, podsetila je prisutne da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog izrađuje i podnosi godišnje izveštaje o ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji, priprema dokumenta javnih politika i prati njihovo sprovođenje, a u cilju smanjena nasilja nad ženama u unapređenju položaja žena u Republici Srbiji.

Kako je pomoćnica ministra Mitić rekla, u 2021. godini, prilikom sačinjavanja Izveštaja o ostvarivanju rodne ravnopravnosti, ni nevladine organizacije, a ni Ministarstvo unutrašnjih poslova, nisu dostavili podatke o femicidu u Republici Srbiji. Ovo ukazuje da nema pouzdanih i stalnih izvora podataka o broju femicida u Republici Srbiji. Ona je napomenila da iako je doprinos nevladinih organizacija, po ovom pitanju, veoma značajan, najbolje bi bilo da podatke o broju femicida prikuplja i javno objavljuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, a te podatke bismo u budućnosti mogli da unesemo u zbirni izveštaj o rodnoj ravnopravnosti.

Takođe, ona je istakla da nasilje nad ženama nije privatna stvar i naša je dužnost da svaki odlik nasilja prijavimo nadležnim institucijama, koje bi trebalo da reaguju blagovremeno i efikasno.

Na pomenutoj konferenciji učestvovali su i predstavnici nadležnih institucija, i to: Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Povrenika za zaštitu ravnopravnosti, Ženske parlamentarne mreže, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Višeg javnog tužilaštva, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, Ministarstva pravde, Skupštine Autonomne pokrajne Vojvodina, Pokrajinskog ombudsmana i Mreže SOS Vojvodina.

Održan društveni dijalog o ulozi kompanija u zaštiti i promociji ljudskih prava i socijalnoj inkluziji u Republici Srbiji

23. decembar 2022.

U organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, uz podršku Populacionog fonda UN u Srbiji, održan je društveni dijalog o ulozi kompanija u zaštiti i promociji ljudskih prava i socijalnoj inkluziji u Republici Srbiji. Ovaj novi, 40 po redu društveni dijalog koji organizuje Ministarstvo, otvorio je državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Ivan Bošnjak, a prisutni su bili i pomoćnici ministra Aleksandar Radosavljević, Ivana Joksimović i Nina Mitić.

 Održan društveni dijalog o ulozi kompanija u zaštiti i promociji ljudskih prava i socijalnoj inkluziji u Republici Srbiji

Autor: UNFPA

U fokusu skupa bile su teme o inkluziji različitih grupa stanovništva na tržište rada, posebno marginalizovanih grupa, jačanju socijalne kohezije, unapređenju ljudskih prava ranjivih grupa, prevenciji i zaštiti od diskriminacije, mogućnostima za razvoj tzv. srebrne ekonomije i uključivanja starijih osoba na tržište rada kao i mogućnostima za nastavak karijere i nakon 65. godine života.

„U Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, već sada je svaki peti stanovnik stariji od 65 godina, a očekivanja su da će do 2041. godine to biti svaki četvrti. Zato je važna „srebrna ekonomija“ i pitanje kako da se potencijal starijih ljudi, njihova dragocena znanja i iskustva stave u funkciju društva“ rekao je državni sekretar Bošnjak.

Domaćin skupa, Borka Jeremić, šefica kancelarije UNFPA u Srbiji, istakla je da su „mogućnosti i prilike koje privatni sektor može da ima za promovisanje demografske otpornosti u Srbiji zaista velike.“

„Između ostalog ovo se odnosi na promovisanje tzv. srebrne ekonomije i bolje usklađivanje rada i roditeljstva, te nam je veliko zadovoljstvo što smo podržali današnji pripremni sastanak za naredne društvene dijaloge na ovu temu”, izjavila je Jeremić.

Na skupu su se obratili Mladen Antonijević Priljeva iz Centra za istraživanje i razvoj društva IDEAS, Nada Satarić, iz organizacije Amiti – snaga prijateljstva, Tijana Koprivica, predsednica Upravnog odbora Globalnog dogovora UN u Srbiji i direktorka za održivo poslovanje „Delta Holdinga“, Tanja Lindel, pomoćnica direktora Sektora udruženja privrede Privredne komore Srbije i Sanja Bunić, viša savetnica za društveno odgovorno poslovanje Privredne komore Srbije.

Nakon uvodnih obraćanja, otvorena je diskusija na temu tokom koje su se mogli čuti primeri dobre prakse u pojedinim kompanijama.

U dijalogu su učestvovali predstavnici, Fondacije „Ana i Vlade Divac“, Nacionalnog udruženja osoba sa invaliditetom, Crvenog krsta Srbije, Gerontološkog društva Srbije, zatim firmi „Gecić Lou“, Arup, kompanije IKEA, „Blek Rok“, Instituta za starenje, profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Ivana Krstić, Udruženja „Naše pravo“, PIO Fonda „Glasnika osiguranika“, i drugi.

Društveni dijalog služi da se svi saslušamo, razgovaramo i razmenimo mišljenja o svim značajnim temama za naše društvo. On doprinosi boljem razumevanju potreba svih društvenih grupa, a posebno onih najugroženijih.

 Održan društveni dijalog o ulozi kompanija u zaštiti i promociji ljudskih prava i socijalnoj inkluziji u Republici Srbiji Održan društveni dijalog o ulozi kompanija u zaštiti i promociji ljudskih prava i socijalnoj inkluziji u Republici Srbiji

Ministarstvo dobilo zahvalnicu Saveza slepih Srbije

22. decembar 2022.
 Ministarstvo dobilo zahvalnicu Saveza slepih Srbije

Savez slepih Srbije dodelio je danas Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog zahvalnicu za rad na podršci slepim osobama. Zahvalnicu je u ime Ministarstva primila pomoćnica ministra Nina Mitić.

Predsednik Saveza slepih Srbije Milan Stošić tom se prilikom zahvalio Ministarstvu na dosadašnjoj saradnji i podršci.

Pored predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, događaju su prisustvovali i predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva kulture, Ministarstva prosvete, osnivač i upravitelj Fondacije „Tijana Jurić“, Igor Jurić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije p.u, Vladimir Vasić, kao i predstavnici društveno odgovornih preduzeća.

Radni sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadora SAD u Srbiji Kristofera Hila

22. decembar 2022.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov sastao se danas u Palati Srbija sa ambasadorom Sjedinjenih američkih država u Srbiji Kristoferom Hilom.

 Radni sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadora SAD u Srbiji  Kristofera Hila

Glave teme razgovora odnosile su se na oblasti delovanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Ministar je obavestio ambasadora Hila da Ministarstvo posvećeno radi na promociji punog kapaciteta ljudskih prava i vrednosti koje iza njih stoje, kao što su tolerancija, dijalog, humanost i solidarnost.

Ministar je naglasio da je opredeljenje Ministarstva da zauzme proaktivan stav i ide u susret rešavanju izazova, kao i da pruža punu podršku i podstiče dijalog među različitim subjektima društvenog života.

 Radni sastanak ministra Tomislava Žigmanova i ambasadora SAD u Srbiji  Kristofera Hila

U Novom Sadu održan sastanak sa kontakt tačkama za saradnju sa organizacijama civilnog društva na teritoriji AP Vojvodine

21. decembar 2022.

U organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Beogradske otvorene škole (BOŠ) danas je u zgradi Skupštine Grada Novog Sada održan sastanak sa predstavnicima pokrajinskih sekretarijata i lokalnih samouprava koji predstavljaju kontakt tačke za saradnju sa organizacijama civilnog društva na teritoriji AP Vojvodine.

 U Novom Sadu održan sastanak sa kontakt tačkama za saradnju sa organizacijama civilnog društva na teritoriji AP Vojvodine

Autor: Skupština Grada Novog Sada

Sastanak je otvorio ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov koji je dao punu podršku stvaranju i širenju ovog mehanizuma u organizacionoj strukturi javne vlasti koja ima za cilj da unapredi dijalog i saradnju organa uprave sa organizacijama civilnog društva i time jača demokratiju u Srbiji.

„ U mandatu Ministarstva je unapređenje saradnje javnog i civilnog sektora i stvaranje takozvanog podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Upravo u tome jeste velika uloga države, država je ta koja treba da obezbedi neometane uslove za rad samog sektora, da stvori ambijent u kome civilni sektor može slobodno da zagovara neke svoje interese, ali i da sa druge strane inicijative koje dobija od strane tog sektora ozbiljno razmatra i vodi otvoren dijalog o tim pitanjima“, naglasio je ministar Žigmanov.

 U Novom Sadu održan sastanak sa kontakt tačkama za saradnju sa organizacijama civilnog društva na teritoriji AP Vojvodine

Autor: Skupština Grada Novog Sada

Pomoćmnik ministra Žarko Stepanović, obraćajući se učesnicima kojih je bilo više od 60, istakao je da je Ministarstvo svesno da je kontakt tačka dodatni posao za ljude koji rade u lokalnim samoupravama i državnoj upravi ali da je važnost tog posla izuzetnpo velika.

„U procesu pristupanja Srbije Evropskoj Uniji čak dve trećine zakona koje usklađujemo implenmentira se u loklanim samoupravama gde civilno drupštvo, koje ima iskustvo, znanje, a neretko i ekspertizu, može mnogo da pomogne“, naglasio je Stepanović.

Vladimir Pavlović, predstavnik Beogradske otvorene škole,  je sa zadovoljstvom istakao da je sama činjenica da ministar treći put prisustvuje sastanmcima sa kontakt tačkama, govori o tome koliki značaj država daje ovom procesu saradnje. On je predstavio rezultate istraživanja u 62 jedinice lokalne samopupave i sa 124 organizacije civilnog drštva o saradnji između predstavnika civilnog društva i javnih vlasti u cilju rešavanja problema u zajednici i unapređenju javnih politika, u kojem se, između ostalog, došlo do pdatka da svaki drugi ispitanik nije bio upoznat sa propisima iz ove oblasti.

Video linkom iz Švedske, u rad sastanka ukljuzčio se Johan Šmit iz Centra „Olof Palme“ prenoseći društvena iskustva iz ove zemlje.

„Ljudi se ovde samoorganizuju oko raznih vrsta problema i direktno se obraćaju vlastima kako bi se kroz dijalog došlo do rešenja“, rekao je Šmit navodeći da se stepen samoorganizacije građana Švedske toliki da oni nemaju organizacije civilnog društva bez članstva kakve mi poznajemo.

Skup je pozdravila zamenica predsednika Skupštine Grada Novog Sada Kristina Karaić, poželevši dobrodošlicu prisutnima. Sastanak je u drugom delu imao jednosatnu kontruktivnu diskusiju učesnika koji su kao jedan od izazova naveli potrebu da se napravi informativni portal/stranica koja bi sadržala sve potrebne informacije za rad kontakt tačaka.

Današnji sastanak je organizovan u sklopu projekta „Dijalog promene“ koji realizuje Beogradska otvorena škola u sradanji sa partnerima, a koji finasira Delegacija Evropske unije u Srbiji.

Problemi manjinske politike mogu se rešavati i intersektorski

21. decembar 2022.

Državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Ivan Bošnjak učestvovao je na konferenciji „Legalitet i legitimitet u sprovođenju manjinskih politika“, koja je 20. decembra održana u Novom Sadu. Učestvujući u raspravi Bošnjak je istakao da će „manjinska politika“ i dalje biti u fokusu budućih aktivnosti resornog Ministarstva s namerom da se otovrena pitanja  rešavaju kroz dijalog i intersektorsku saradnju ministarstava kojih se ona dotiče. On je konkretno naveo problem da se neka tehničko- tehnološka pitanja  vezana za ostvarivanje manjinskih prava u oblasti službene upotrebe jezika i pisma mogu rešavati sa nadležnim Ministarstvom informisanja i telekomunikacij čime bi se načinio značajan korak u jačanju legalnosti i legitimnosti javnih politika vezanih za  manjinsku populaciju koja u Srbiji broji blizu 900.000 pripadnika.

 Problemi manjinske politike  mogu se  rešavati i intersektorski

„Nacionalni saveti imaju, u skladu sa zakonom, obavezu da o svom radu javnost obaveštavaju putem svog internet sajta. Na žalost, ova obaveza u najvećem broju slučajeva prevazilazi njihove kapacitete i finansijske  mogućnosti. Smatram da bi za sve bilo lakše, u duhu optimizacije, digitalizacije i smanjenja troškova da se zajednički potrudimo da se hosting i elektronske adrese i za Nacionalne savete nacionalnih manjina obezbede kroz javne resurse“,  naglasio je Bošnjak i dodao da njegovo lično prisustvo, u ime ministra Žigmanova, pokazuje koliko resorno Ministarstvo podržava platforme za dijalog kakva je ova novosadskog Centra za regionalizam.

„Za nas je dragocena svaka prilika je da se razmene ideje i pogledi na manjinsku politiku Srbije u širem okruženju, pre svega sa predstavnicima Nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji, na početku novog mandata“- istakao je državni sekretar.

 Problemi manjinske politike  mogu se  rešavati i intersektorski

U radu konferencije učestvovao je i šef misije Saveta Evrope u Beogradu Tobias Flesenkemper koji istakao važnost izgradnje  stabilnih i jakih mehanizama za ostvarivanje prava manjina što osnažuje stepen legitimnosti u sektoru javnih politika. Takvu potrebu, odnosno jačanje mehanizama koji bi obezbedili sistemsku zaštitu manjinskih zajednica, potvrdili su i ostali učesnici konferencije, eksperti, predstavnici nacionalnih saveta nacionalnih manjina i drugih institucija, navodeći konkretne primere neusaglašene pravne norme i prakse naglašavajući da se samo kroz dijalog i suštinskim reformama postojeće regulative može postići odgovarajući pravni okvir koji će biti prihvatiljv i za većinu i manjinu .

Konferenciju u Novom Sadu je organizovao Centar za regionalizam uz podršku Fondacije Hanss Seidel Stifung. 

U Palati Srbija održan Društveni dijalog o beskućništvu

20. decembar 2022.

Ministarstvao za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog uz podršku organizacija civilnog društva Inicijative za ekonomska prava A11, Izlazak, ADRA, Caritas Srbije i Centara za integraciju mladih danas je u Palati Srbija održanlo društveni dijalog na temu “Beskućništvo – mapiranje i prvi koraci ka društvenoj uključenosti”.

Na skupu, koji je održan na Međunarodni dan ljudske solidarnosti, 20. decembra, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov naglasio je da je pitanje beskućništva složena, osetljiva i bolna tema, koja je u isto vreme test humanosti našeg društva.

 U Palati Srbija održan Društveni dijalog o beskućništvu

Autor: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog

“Posvećeni smo izgradnji države koja će biti solidarna i raditi na rešavanju problema svih društvenih grupa. Generalna platforma državne politike danas je da niko ne bude izostavljen”, naglasio je ministar Žigmanov, dodajući da je za rešavanje problema potrebna međusektorska saradnja koja bi uključivala sve nivoe vlasti, civilno društvo, kao i međunarodne organizacije.

“Društveni dijalog je dobar put da se ovaj problem počne sistemski rešavati i da probamo da uspostavimo trajne politike”, dodao je ministar Žigmanov. 

Na dijalogu su govorili Nataša Tanjević, zamenica zaštitnika građana, Nataša Tasić Knežević, zamenica predsednika  Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Narodne skupštine Republike Srbije, dr Željko Brkić, šef Biroa drirektora policije Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Aleksandra Čamagić, gradska sekretarka za socijalnu zaštitu Grada Beograda, Aleksandra Bojađieva (ADRA), Ema Stepanović (A 11), kao i Mina Lukić, Centar za integraciju mladih, dok su skupu prisustvovali predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, direktorka Centra za socijalni rad Grada Beograda Silvia Alavanja, direktorka Prihvatilišta u Beogradz Nevenka Nikić Simatović, predstavnici Crvenog krtsa Srbije, SKGO, kao i predstavnici drugih organizacija i institucija.

Na skupu je konstatovano da je, prema poslednjim podacima sa starog popisa stanovništva  (novi podaci se tek očekuju) evidentirano više od 18.000 beskućnika u Srbiji, a u riziku od beskućništva je 168.000 ljudi. Na skupu se moglo čuti da postoji razvijen sistem usluga socijalne zaštite za ovu ranjivu kategoriju ljudi, ali i da ima još mnogo prostora za zajedničko delovanje svih delova društva kako bi se problem beskućništva bolje sagledao i na njega na što bolji način institucionalno odgovorilo. Takođe, najavljeno je da će u Beogradu u narednih nedelju dana početi da radi „Privremeno prenoćište“ za beskućnike glavnog grada.

 U Palati Srbija održan Društveni dijalog o beskućništvu   U Palati Srbija održan Društveni dijalog o beskućništvu

Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog uputio čestitke povodom praznika Hanuka

19. decembar 2022.

Tomislav Žigmanov, ministar, čestitao je, u ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i u svoje lično ime praznik Hanuka, vrhovnom rabinu Jevrejske zajednice u Srbiji Isaku Asielu, Savezu jevrejskih opština i svim građanima Republike Srbije judaističke veroispovesti, uz želje da ga provedu u radosti zajedništva u krugu svojih porodica.

„Neka ovaj praznik, koji predstavlja simbol nade i vere u bolje sutra, donese svim pripadnicima jevrejske zajednice zdravlje, radost i sav mir koji porodično i versko okupljanje može pružiti. Neka svetlost sveća, koje se sledećih sedam dana pale na Menori, bude svima i svetlost života. Hag Hanuka Sameah!“, navodi se u čestitki ministra Žigmanova.

Praznik Hanuka počeo je u subotu zalaskom Sunca i trajaće narednih osam dana, do 26. decembra 2022. godine

Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine

14. decembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u saradnji sa EU projektom „EU Tehnička podrška“ organizovalo je danas predstavljanje Smernica Direktorata za susedstvo i pregovore o proširenju (DG Near) za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine. Smernicama se definiše način na koji će EU podržati civilno društvo u regionu u periodu od 2021. do 2027. godine, posebno putem Programa podrške civilnom društvu. Namenjene su donosiocima odluka i javnih politika, kao i državnoj administraciji na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je saradnja civilnog društva i organa uprave veoma važna. Kako je istakla, postoji čitav niz propisa koji uređuju ovu oblast, kao i da je poslednjih godina unapređena u procesu donošenja tih propisa.

 Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine

Trenutno predstavnici civilnog društva učestvuju u izradi nove Strategije zaštite podataka o ličnosti za period 2023. do 2030. godine kao izuzetno važnom dokumentu po kome će Srbija biti jedna od prvih zemalja u Evropi, ako ga usvoji. To su etičke smernice za razvoj, primenu i upotrebu pouzdane i odgovorne veštačke inteligencije koje će odrediti pravac u obezbeđenju pravnog okvira u oblasti zaštite podatka o ličnosti uz korišćenje softverskih rešenja, istakla je premijerka Brnabić.

Takođe je istakla da je tokom prethodne godine Vlada je usvojila Strategiju za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period 2022- 2030. godine, a potom i dvogodišnji Akcioni plan za njeno sprovođenje.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog razvijalo i primenjivalo različite mehanizame saradnje sa civilnim društvom tokom dvogodišnjeg postojanja, izjavio je ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov. Kreirana je javno dostupna Baza kontat tački za saradnju sa civilnim društvom koja ima za cilj da omogući i podstakne direktnu komunikaciju i saradnju organa uprave i organizacija civilnog društva. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog  uspostavilo je uspešnu primenu Smernica za uključivanje organizacija civilnog društva u radne grupe za izradu predloga dokumenata javnih politika i nacrta,odnosno predloga propisakoje je Vlada usvojila početkom 2020. godine, istakao je Žigmanov.

Obezbeđenje većeg uključivanja civilnog sektora u proces donošenja odluka na svim nivoima vlasti predstavlja prvi poseban cilj Strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period 2022-2030. godine, izjavio je Žigmanov i dodao da je ključna aktivnost u okviru prvog strateškog cilja formiranje mehanizama - Saveta za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.

U uvodnom delu skupa govorili su i ambasador Emanuel Žiofre, šef Delegacije EU u Srbiji, Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU i Dubravka Filipovska, zamenica predsednika Odbora za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srbije.

 Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine   Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine   Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine   Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine   Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine   Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine   Predstavljene Smernice za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine

Predstavljen Komentar Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina

14. decembar 2022.

U organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, 14. decembra 2022. godine organizovano je  predstavljanje Komentara Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, u okviru projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji”, koji je deo zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”.

 Predstavljen Komentar Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina

Komentar je namenjen pre svega državnim organima koji imaju nadležnosti u oblastima u kojima nacionalni saveti  vrše ovlašćenja, jedinicama lokalnih samouprava, nacionalnim savetima nacionalnih manjina, kao i drugim institucijama kao podrška u primeni Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina.

“U protekle tri godine, jedan od osnovnih ciljeva projekta „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji“ bio je jačanje kapaciteta nacionalnih i lokalnih aktera da se bave pravima nacionalnih manjina, u skladu sa standardima i preporukama Saveta Evrope – posebno onih Savetodavnog komiteta Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Komiteta eksperata Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. Sa tim ciljem, projekat je pružio tehničku pomoć i podršku Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u pripremi Komentara Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina“, izjavio je Tobijas Flesenkemper, šef Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu.

Prof. dr Rejhan Kurtović, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog istakao je da je promocija različitosti i ravnopravnosti od posebnog značaja u našoj državi, i s tim u vezi, i kroz ovaj program, ali i kroz celokupan zakonodavni okvir i institucionalni sistem u našoj državi nastojimo da od nacionalnih različitosti napravimo resurs koji spaja i podstiče dobre međunacionalne odnose, međunacionalni suživot, toleranciju i ravnopravnost. Ovom prilikom ukazao je da se na ravnopravnost često gleda kao na ideal koji je nemoguće ostvariti, međutim, mi se nećemo pomiriti sa tim, svakodnevno ćemo ulagati nove napore i stvarati takav kohezivni društveni ambijent u kome će naši građani biti ravnopravni u svim segmetntima društvenog života.  

 Predstavljen Komentar Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina

„Komentar Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina je još jedna pozitivna i afirmativna novina u pravno političkom sistemu Republike Srbije. Po tome ćemo biti prvaci u regionu, ali i šire. Komentar će u mnogome olakšati primenu i razumevanje Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina u praksi. Kako sami nacionalni saveti, tako i lokalni i svi drugi organi koji u delokrugu svojih poslova imaju manjinska prava dobiće jedno jako važno štivo koje im može poslužiti kao svojevrstan praktikum u svakodnevnom radu i implementaciji manjinskih prava. Uveren sam da će Komentar Zakona biti trajno dobro za sve naše građane, a posebno za pripadnike različitih nacionalnih zajednica u Republici Srbiji“ izjavio je državni sekretar.

Predstavljanje Smernica za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine

13. decembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u saradnji sa EU projektom Tehničke pomoći organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (EU TACSO 3) organizuje skup na temu: „Predstavljanje Smernica za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine“. Skup će se održati 14. decembra 2022. godine, u Palati Srbija, sala Beograd,Bulevar Mihajla Pupina 2

U uvodnom delu skupa, učesnicima skupa će se u sali Beograd, od 9 časova, obratiti

  • Ana Brnabić, predsednica Vlade Republike Srbije,
  • Dubravka Filipovski, zamenica predsednice, Odbora za evropske integracije,  Narodna skupština Republike Srbije
  • Nj.E. Emanuel Žiofre, ambasador, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji,
  • Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji,
  • Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Pozivamo predstavnike medija da proprate Predstavljanje Smernica za podršku EU civilnom društvu u regionu proširenja za period 2021-2027. godine i da svoje akreditacije, najkasnije do utorka, 13. decembra do 15 časova, pošalju putem imejla sek.scd@minljmpdd.gov.rs.

Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama

10. decembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u saradnji  sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji i Misijom Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju u Srbiji (OEBS) i pod pokroviteljstvom predsednice Vlade Republike Srbije Ane Brnabić  organizovalo je 10. decembra 2022. godine u Domu Narodne skupštine Republike Srbije proslavu Međunarodnog dana ljudskih prava pod sloganom „Da niko ne bude izostavljen – u susret obeležavanju 75 godina Univerzalne deklaracije o ljudskih pravima“.

Tom prilikom ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov poručio je da je Vlada Srbije posvećena kulturi dijaloga i poštovanju ljudskih prava koja u Srbiji imaju punu zaštitu i naglasio da se lestvica standarda u tom cilju neprestano podiže.

 Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama

Ljudska prava su ''krhka'' tvorevina i ona se moraju  danonoćno unapređivati zajedničkim snagama, jer ''nikada nije gotovo i uvek može više na sreću svih'', rekao je Žigmanov i podsetio da današnji dan poziva na jednakost i humanost, i na podsećanje na činjencu da se sva ljudska bića rađaju slobodno, jednaka u dostojanstvu i pravu.

Prema rečima ministra, kultura ljudskih prava i sam dijalog sa različitim društvenim grupama se mora unapređivati, a društveni dijalog će biti forum za nalaženje rešenja za najranjivije društvene grupe, mlade.

Predsednica Vlade Republike Srbije  Ana Brnabić izjavila je danas da borba za ljudska prava nikada ne prestaje i da se primer njihovog kršenja može videti na Kosovu i Metohiji, gde su Srbima uskraćena osnovna prava.

Ona je naglasila da obeležavanje Međunarodnog dana ljudskih prava ne bi bilo potpuno bez osvrtanja na situaciju na Kosmetu, pri čemu je upozorila na činjenicu da smo u 21. veku, na teritoriji KiM, u srcu Evrope, suočeni sa kršenjem elementarnih ljudskih prava.

Premijerka je ukazala na to da su našem narodu na Kosovu i Metohiji, posebno tokom 2022. godine, uskraćena i ugrožena osnovna ljudska prava – pravo glasa, učešća na izborima, pravo na to da vas zastupaju demokratski izabrani predstavnici i pravo na dostojanstven, bezbedan i siguran život.

Ona je napomenula da je Srbija prva država članica UN koja je razvila Instrument za primenu pomenutog principa u svim zakonskim i strateškim dokumentima, podsetivši da se u decembru navršava osam godina rada Vladinog Saveta za praćenje primene preporuka UN za ljudska prava.

Predsednik Narodne skupštine Republike Srbije Slobodan Orlić je podsetio da se temeljni i pravni akti Srbije kao moderne države zasnivaju na načelima zaštite ljudskih prava.

Ljudska prava uvek imamo pred sobom i ona su vodič na putu konstantnog unapređenja društva - zajednice u kojoj će svakom pojedincu biti garantovano poštovanje njegovih osnovinih prava, bez obzira na veroispovest, rasu, pol, razlike i različitosti. To je cilj kojem težimo, to nam obezbeđuje dostojansrven i pristojan život, rekao je Orlić i dodao da smo stvorili društvo u kojem svako ima jednake šanse.

U domenu ljudskih prava, dodao je, uspostavljen je ustavni, zakonodavni, institucionalni okvir, usklađen sa međunarodnim standardima, Ustav koji garantuje građanska, ekonomska, socijlana kulturna i politčka prava svakom kao i zakoni.

Prema njegovim recima, parlament i čitava država su se obavezali da štite i zastupaju ljudska prava svakog pojedinca da se razlikama ponosimo i da ih slavimo.

Stalna predstavnica UN u Srbiji Fransoaz Žakob izrazila je zadovoljstvo što je u Srbiji izrađena alatka za sprovođenje principa "Da niko ne bude izostavljen" i izrazila nadu da će ti principi biti sprovedeni.

Dodala je da će se ti alati koristiti i za strateško planiranje zelene tranzicije i podrške osobama sa invaliditetom.

Podsećajući da je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, doneta na današnji dan 1948. godine u Parizu, prevedena na 500 jezika i implementirana u više od 70 pravnih akata, Žakob je istakla da je to knjižica koja mora da nađe u svakoj učinionici.

Podsetila je i na četiri ključne vrednosti koje promovišu UN na čelu sa generalnim sekretarom UN, a to su inkluzija, integritet, skromnost i humanost.

Šef Misije OEBS-a u Srbiji Jan Bratu rekao je da je neopohodno da svi težimo da se prema drugima opohodnimo onako kako bismo želeli da se ophode prema nama, i to svaki dan, a ne samo na Dan ljudskih prava.

Podsetio da je OEBS, zajedno sa partnerima širom sveta, a jedan od njih je i Vlada Srbije, posvećen miru i stabilnost kao preduslovu za razvijanje ljudskih prava i multikulturalnosti.

U cilju podrške pluralizmu i demokratiji, Misija podržava slobodu medija i jačanje civilnog društva u cilju promocije dijaloga, rekao je Bratu i podsetio na anagažovanje Misije na jačanju mladih, na saradnju sa Ministarstvom pravde i radu na Strategiji u okviru Podrške žrtvama i svedocima krivičnih dela u Srbiji.

Tokom radnog dela skupa, u prepodnevnim satima, održana su tri društvena dijaloga na kojima su predstavnici državnih organa i institucija, organizacija civilnog društva, stručne i međunarodne zajednice analizirali položaj najranjivijih članova društva. Posebno je bilo reči o položaju osoba u situaciji beskućništva, lečenih od bolesti zavisnosti, osoba koje su izdržale kaznu lišenja slobode, starijih i mladih osoba i međugeneracijskoj solidarnosti, kao i razvoju koncepta zaštite mentalnog zdravlja.

(Veb stranica Vlade Republike Srbije i TANJUG)

U duhu privrženosti ciljevima održivog razvoja (Agenda 2030 UN), socijalne kohezije, solidarnosti i dostojanstvu svakog čoveka, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je tog dana želelo da skrene pažnju na društvene grupe koje su najmanje vidljive u društvu, a sve sa ciljem „Da niko ne bude izostavljen“. U tom duhu u holu Doma Narodne skupštine postavljena je izložba fotografija udruženja: Snaga prijateljstva-Amity, Izlazak, Adventistički razvojni i humanitarni rad – ADRA Srbija i Pokret za mentalno zdravlje.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je kroz uspostavljanje saradnje sa preduzećem za osobe sa smetnjama u razvoju „Naša kuća“ iz Beograda želelo da pruži podršku socijalnom preduzetništvu i zaštiti životne sredine, tako što je deo materijala, koji je korišćen u cilju pripreme obeležavanja događaja, ovo socijalno preduzeće štampalo na ručno rađenom, recikliranom  papiru.

U svečanom delu obeležavanja Međunarodnog dana ljudskih prava nastupio je hor Dečijeg kilturnog centra Beograd. Obeležavanje ovog značajnog datuma podržali su donacijama paketića za decu: CARITAS SRBIJE, LIDL Srbija KD, Delhaize SerbiaKreativni centar iz Beograda donirao je deci knjige i kalendare za 2023. godinu, a saksijsku biljku u cilju očuvanja životne sredine cvećara Flora Viola iz Beograda donirala je Dečijem kulturnom centru Beograd.

 Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama   Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama   Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama   Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama   Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama   Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama   Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama   Žigmanov: Ljudska prava danonoćno unapređivati zajedničkim snagama

Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je u okviru svečanog dela obeležavanja Međunarodnog dana ljudskih prava uručilo zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos u uspostavljanju i unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, za doprinos u informisanju javnosti u oblasti  ljudskih i manjinskih prava, posebno ranjivih i marginalizovanih društvenih grupa, kao i za za doprinos razvijanju kulture ljudskih prava i  uspostavljanju kulture društvenog dijaloga.
Zahvalnice su dodeljene:

  • Milanu Markoviću, v. d. regionalnog predstavnika Regionalne kancelarije OHCHR-a za Evropu, za doprinos uspostavljanju i unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava i saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na unapređenju ljudskih prava
  • Ružici Banda, nacionalnoj savetnici na programu ljudskih prava, Misija OEBS-a u Srbiji, za doprinos uspostavljanju i unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava i saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na unapređenju ljudskih prava
  • Platformi organizacija za saradnju sa UN mehanizmima za ljudska prava, za doprinos unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava i saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na unapređenju ljudskih prava. Na inicijativu Saveta i podršku Tima UN za ljudska prava formirana je 2018. godine Platforma organizacija za saradnju sa UN mehanizmima za ljudska prava. Da se Platforma neprestano razvija pokazuje i podatak da trenutno broji 21 organizaciju civilnog društva. Platforma je iskren partner  Savetu čak i kada se čuju kritički tonovi, koje mi koristimo da zajednički unapredimo rad.
  • Udruženju „Snaga prijateljstva-Amity“ za doprinos unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava i saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na unapređenju ljudskih prava. Posebna zahvalnost iskazana je gospođi Nadeždi Satarić, koja na čelu uduženja Amity svojim dugogodišnjim angažovanjem skreće pažnju na jednu od najosetljivijih društvenih grupa, starije osobe, ne samo sa aspekta potreba i problema starije generacije, već i ukazuje na lepotu starenja i na starije osobe kao dragocen resurs  koji može da doprinese razvoju celog društva.
  • Suzani Duka, novinarki RTS-a za poseban  doprinos u informisanju javnosti u oblasti  ljudskih i manjinskih prava, posebno ranjivih i marginalizovanih društvenih grupa.
  • Predragu Stakiću za doprinos razvijanju kulture ljudskih prava kreiranjem Univerzalnog simbola ljudskih prava, koji izražava neponovljivost čoveka i slobodu razvitka svakog ljudskog bića, solidarnost i duh bratstva kao najviše vrednosti čovečanstva. Predrag Stakić je 2011. godine pobedio na međunarodnom konkursu za logo ljudskih prava, na koji je stiglo više od 150.000 prijava. Njegovo idejno rešenje  „Slobodan kao čovek“  predstavlja simbol koji je nastao spajanjem dva univerzalna motiva – ljudske šake i ptice, a koji Ministarstvo koristi u svakodnevnom radu želeći da ovaj simbol ostane vidljiv i živ.
  • Gordani Čomić, ministarki za ljudska i manjinska prava i društvni dijalog u periodu od 2020. do 2022. godine  za doprinos unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, izgradnji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i uspostavljanju kulture društvenog dijaloga.

Ministarstvo se zahvalilo udruženju osoba sa invaliditetom Beograd, sa kojim Savet ima potpisan memorandum o saradnji od 2018. godine i koje predstavlja glas osoba sa invaliditetom, za doprinos unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava i saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na unapređenju ljudskih prava.

Ministarstvo se zahvalilo i dr Suzani Paunović, generalnom sekretaru predsednika Republike Srbije za doprinos uspostavljanju i unapređenju rada Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Gospođa Paunović je rukovodila Kancelarijom za ljudska i manjinska prava u periodu od 2013. do 2020. godine. Zahvaljujući njenom ličnom zalaganju i energiji pre osam godina formiran je nacionalni mehanizam za praćenje UN preporuka, kao jedinstven u regionu, a koji su Ujedinjene nacije ocenile kao primer dobre prakse među državama članicama UN-a. Ona je je bila na čelu Saveta od njegovog osnivanja 2014. godine do 2020. godine, a iskustvo u radu Saveta je u tom periodu prezentovano prijateljima iz  regiona.

 Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava   Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava   Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava   Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava   Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava   Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava   Uručene zahvalnice pojedincima i udruženjima za doprinos unapređenju stanja ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava, 10 decembar

09. decembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u saradnji  sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji i Misijom OEBS u Srbiji i pod pokroviteljstvom Ane Brnabić, predsednice Vlade Republike Srbije, organizuje obeležavanje Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. decembra 2022. godine, u Domu Narodne skupštine Republike Srbije, Trg Nikole Pašića 13

U svečanom delu događaja, učesnicima skupa će se u Velikoj sali Narodne skupštine od 13 časova, obratiti

  • Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
  • Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji
  • Nj.E. Jan Bratu, ambasador, šef Misije OEBS-a u Srbiji
  • dr Vladimir Orlić, predsednik Narodne skupštine Republike Srbije

Pozivamo predstavnike medija da proprate obeležavanje Međunarodnog dana ljudskih prava i da akreditacije, najkasnije do petka, 9. decembra do 17 časova, pošalju putem imejla: infosluzba@parlament.rs  

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog upućuje poziv organizacijama civilnog društva za učešće na obuci „Partnerstvo u donošenju odluka - između dobrog okvira i prakse“

6. decembar 2022.

Više na sledećem linku: https://www.minljmpdd.gov.rs/konkursi-javni-pozivi.php

Održan Društveni dijalog o unapređenju inkluzivnih politika – podrška učenicima i studentima sa hendikepom

2. decembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u saradnji sa Udruženjem studenata sa hendikepom organizovalo je danas Dijalog o unapređenju inkluzivnih politika – podrška učenicama i studentima sa hendikepom, uz prisustvo velikog broja predstavnika iz državnih organa i civilnog sektora.

Današnji dijalog je posvećen unapređenju inkluzivnih politika i stvaranju podrške učenicima i studentima sa hendikepom. izjavio je ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov. Kako je naglasio, Republika Srbija je potpisala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i prateći Opcioni protokol u decembru 2007. godine, koji je ratifikovan 2009. godine. Konvencija garantuje zaštitu punog i jednakog uživanja svih ljudskih prava, sloboda i dostojanstva svih osoba sa invaliditetom. U skladu sa motom međunarodnog pokreta osoba sa invaliditetom ,,Ništa o nama bez nas", Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao jednu od ključnih vidova saradnje podržava učešće predstavnika udruženja osoba sa invaliditetom u radu Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Efektivnija relizacija preporuka ne samo Komiteta UN za osobe sa invaliditetom već i ostalih, koje se donose na osobe sa invaliditetom, garancija su unapređenja njihovog položaja u našem društvu, istakao je Žigmanov.

Najefikasniji vid borbe jednog društva protiv siromaštva, socijalne isključenosti i predrasuda vidim kroz obrazovni proces, koji zahteva ulaganje i stalno unapređivanje sistema obrazovanja i vaspitanja. Osobe sa hendikepom u većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, zbog otežane pozicije iz koje nastupaju. Stoga sistem dobro razvijenog inkluzivnog obrazovanja, koji se upravo zasniva na jednakoj pristupačnosti za sve, predstavlja najjači vid podrške u daljem osnaživanju osoba sa hendikepom, poručio je Žigmanov.

Na kraju skupa postignuta je saglasnost o postupanju u kome je istaknuta snažnija uloga svih nadležnih državnih institucija i civilnog društva u kreiranju, podsticanju i razvijanju mera koje bi doprinele većoj inkluzivnosti u lokalnim samoupravama. Posebno je naglašena uloga jedinica lokalnih samouprava u oblasti obrazovanja i njihova podrška učenicima i studentima. Učesnici društvenog dijaloga istakli su očekivanja da će predlagači dokumenata javnih politika u jedinicama lokalnih samouprava predvideti programe stipendiranja i podrške učenicima i studentima i konkurse u kojima će biti predviđeni uslovi kojima se omogućava pravo na jednaku podršku učenicima i studentima koji se susreću sa različitim izazovima i barijerama u društvu.

Pored ministra Žigmanova, u uvodnom delu društvenog dijaloga o unapređenju inkluzivnih politika, govorili su i Milan Janković, izvršni direktor Udruženja studenata sa hendikepom, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, Slobodan Tomić, zamenik zaštitnika građana, Mirjana Hasanović načelnca Odeljenja za poslove učeničkog standarda u Ministarstvu prosvete, dr Jasmina Benmansur, pomoćnik ministra u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samouporavu i Vladimir Pavlović iz Beogradske otvorene škole.

Saopštenje povodom 1. decembra - Međunarodnog dana borbe protiv HIV/AIDS-a

1. decembar 2022.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, koji se u svetu obeležava 1. decembra, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Tomislav Žigmanov, govorio je na otvaranju konferencije „Ujednačimo”, koju je 30. novembra 2022. godine u hotelu „Golden Tulip Zira” u Beogradu, organizovalo udruženje Timočki Omladinski Centar. Pored ministra Žigmanova, govorili su i: državni sekretar u Ministarstvu zdravlja prof. dr Ferenc Vicko; direktor kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji dr Fabio Skano; načelnik Odeljenja za HIV i AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije, prof. dr Jovan Ranin; šef Odeljenja za HIV infekciju, PPI, hepatitise i tuberkulozu Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”, dr Danijela Simić, i direktor udruženja Timočki Omladinski Centar, Goran Radisavljević.

Tim povodom, ministar Žigmanov je istakao da još uvek postoje socijalne teškoće sa kojima se suočavaju osobe koje žive sa HIV-om, kao i potrebu podizanja svesti o neophodnosti prevencije zaraze HIV-om i oboljevanja od side. Kako je rekao, prevencija HIV infekcije je, pre svega, stvar odgovornog ponašanja i brige o sopstvenom i tuđem zdravlju, i potrebno je izaći iz domena osuđivanja, sažaljenja i socijalnog isključivanja osoba koje žive sa HIV-om. S obzirom na trenutna dostignuća u lečenju, može se konstatovati da je diskriminacija osoba koje u današnje vreme žive sa HIV-om neretko veći problem nego njihovo zdravstveno stanje. Uprkos postojanju zakonskog i strateškog antidiskriminacionog okvira, koji obuhvata sve grupe u povećanom riziku od diskriminacije, uključujući i osobe koje žive sa HIV-om i u riziku od HIV-a, a koji se konstantno unapređuje, ministar je istakao da je potrebno opredeliti više ljudskih i materijalnih resursa za bavljenje ovom temom, i ostvariti bolju koordinaciju među resorima. Dodao je da živimo u društvu koje nije u dovoljnoj meri senzibilisano za pitanje diskriminacije, u kome je teško skrenuti ljudima pažnju na problem diskriminacije osoba koje žive sa HIV-om. Ovom prilikom, ministar Žigmanov je pozvao na pokretanje šireg društvenog dijaloga na temu HIV infekcije, sa naročitim akcentom na njenu socijalnu dimenziju.

Ministar Žigmanov je dalje izneo da je HIV infekcija, kao i druge polno prenosive bolesti, u patrijarhalnim društvima kao što je naše povezana sa stigmatizacijom i autostigmatizacijom, pri čemu se zaražena osoba oseća krivom, smatra se neodgovornom, izopačenom, potencijalno problematičnom i opasnom po javno zdravlje, usled čega biva isključena ili se sama isključuje iz većine društvenih tokova. U nameri da smanje izloženost diskriminaciji, osobe koje žive sa HIV-om često pribegavaju prikrivanju svog zdravstvenog stanja, što nije rešenje, već samo odlaganje i produbljivanje problema. Istakao je da je primarni zadatak svih, stvaranje okruženja u kome bi otkrivanje HIV statusa bilo shvaćeno kao korisna informacija, a odluka o tome lična, dobrovoljna i uobičajena, praćena uverenjem da zbog nje osoba neće trpeti štetne posledice u svojoj okolini, na poslu i u široj zajednici.

Za kraj, naglasio je da, uprkos kriznim vremenima, ne smemo da kao država i društvo dozvolimo da osetljive društvene grupe budu izvan naše liste prioriteta, i da je Međunarodni dan borbe protiv HIV infekcije još jedan u nizu dana borbe protiv sebičnosti, predrasuda, neznanja, i borbe za odgovorno društvo bez diskriminacije.

Na panelu „Značaj jednakosti u borbi protiv HIV-a” iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog učestvovao je i šef Odseka za antidiskriminacionu politiku Nikola Radojlović, koji je govorio o zakonskom i strateškom okviru i javnom konkusru za podršku projekata u oblasti antidiskriminacione politike, u okviru kojih je prepoznata i zaštita osoba koje žive sa HIV-om. Međutim, istakao je da se održivost usluga za osobe koje žive sa HIV-om ne može postići oslanjanjem na projektno finansiranje, bilo da se radi o javnim konkursima institucija u Republici Srbiji, ili o međunarodnim donatorima. Najavio je i ponovno iniciranje aktiviranja saradnje između institucija nadležnih za sprečavanje diskriminacije osoba koje žive sa HIV-om u mandatu postojeće Vlade. Dodao je da je potrebno da se osobama koje žive sa HIV-om dâ značajniji medijski prostor, kao i da se zagovara njihova zastupljenost u institucijama na nacionalnom i lokalnom nivou.

Kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ počela u Kragujevcu

25. novembar 2022.

Snažnija afirmacija pozitivnih društvenih vrednosti, brže i oštrije sankcionisanje počinilaca i nulta tolerancija prema svim oblicima nasilja, neki su od koraka koje će država preduzeti u narednom periodu u cilju suzbijanja ove negativne, ali učestale pojave, poručio je danas u Kragujevcu ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomslav Žigmanov.

Ministar je najavio i podršku svim akterima na lokalnom novu u afirmaciji preventivnih mera u ovoj oblasti.

Posetom ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova Kragujevcu ozvaničen je početak kapmanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ na nacionalnom nivou.

Kako je naveo, Kragujevac nije bez razloga odabran za grad iz kojeg je danas, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, poslata poruka da država neće tolerisati ovu negativnu društvenu pojavu.

Tome je, rekao je ministar, doprinelo sve što grad čini na polju unapređenja ljudskih i manjinskih prava, naročito kada su u pitanju osetljive grupe.

Još jednom je ponovljeno da je Kragujevac primer dobre prakse kada je ova oblast u pitanju, o čemu svedoče konkretni rezultati rada, ali i brojna priznanja koja su dodeljena gradu.

Kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“  obuhvata nekoliko važnih datuma koji povezuju žene, nasilje i ljudska prava.

Sprovodi je blizu 2.000 organizacija u više od 100 država sveta.

(Izvor: RTK)

OBAVEŠTENjE PONOVNOM GLASANjU ZA ČLANOVE NACIONALNOG SAVETA BOŠNjAČKE NACIONALNE MANjINE 27. NOVEMBRA 2022. GODINE

25. novembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog podseća javnost da je Republička izborna komisija donela Rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja za članove Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine, na biračkom mestu broj 20 („OSNOVNA ŠKOLA, SUVI DO“) u opštini Tutin.

Ponovno glasanje za članove Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine  održaće se u nedelju, 27. novembra 2022. godine na biračkom mestu broj 20 („OSNOVNA ŠKOLA, SUVI DO“) u opštini Tutin, u vremenu od 7:00 do 20:00 časova.

Ministarstvo poziva birače koji su upisani u Poseban birački spisak bošnjačke nacionalne manjine, a glasaju na biračkom mestu broj 20 u opštini Tutin, da iskoriste svoje biračko pravo i izađu na ponovne izbore u nedelju 27. novembra 2022. godine.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama kao podsetnik za svaki dan

25. novembar 2022.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se 25. novembra i ujedno predstavlja početak svetske kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženamaˮ, koju obeležava 1.700 organizacija u više od 100 država sveta.

Žene širom sveta su izložene različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja, bilo da je u pitanju fizičko, seksualno, psihičko, ekonomsko ili socijalno nasilje, uključujući i pretnje takvim delima, bez obzira na to da li se dešavaju u javnom ili privatnom životu. Ovakvim činom se vrši diskriminacija žena i direktno se krše njihova ljudska prava. Nasilje prema ženama se najčešće dešava u porodici, od strane sadašnjeg ili bivšeg supružnika ili partnera, nezavisno od njihovog nivoa obrazovanja ili ekonomskog i socijalnog statusa, i u većem ili manjem obimu pogađa društva u svim zemljama sveta. Stoga, treba stalno raditi na jačanju svesti o ovom problemu, kao i na jačanju institucionalnih mehanizama prevencije i zaštite.

Iz nadležnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u toku 2021. i 2022. godine, izrađeno je nekoliko zakona i dokumenata javnih politika koje je Vlada usvojila, a koja doprinose borbi protiv nasilja prema ženama u vidu mera za suzbijanje i sprečavanje ovog oblika nasilja. Jedan od njih je Zakon o rodnoj ravnopravnosti, kojim se zabranjuje svaki oblik nasilja zasnovan na polu, polnim karakteristikama, odnosno rodu i nasilja prema ženama, i u privatnoj i u javnoj sferi, a žrtve nasilja i žene sa sela su posebno prepoznate kao osetljive društvene grupe. Ovim zakonom su predviđene opšte i specijalizovane usluge podrške za žrtve nasilja, kao i programi za lica koja su izvršila nasilje, kako bi ona usvojila nenasilni model ponašanja u međuljudskim odnosima i kako bi se sprečilo da ona ponove krivično delo nasilja.

Nasilje prema ženama i devojčicama je složen društveni fenomen, koji ima različite oblike i zahteva koordinisanu saradnju sa svim organima javne vlasti u cilju njegovog sprečavanja i suzbijanja.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je nadležni predlagač i usvojene Strategije za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine, kao i Akcionog plana za 2022. i 2023. godinu za njeno sprovođenje, kao dokumenata javnih politika koji za cilj imaju ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti, sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja i nasilja prema ženama. Ovim strateškim okvirom, kroz ostvarivanje posebnog cilja koji se odnosi na obezbeđivanje jednakih mogućnosti za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava kao pretpostavku razvoja i bezbednog društva, predviđeno je, između ostalog, i stvaranje normativne i društvene pretpostavke za ravnopravno ostvarivanje i zaštitu osnovnih ljudskih prava, uključujući zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja prema ženama i nasilja u porodici.

Pored toga, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je nadležni predlagač i usvojene Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2022. do 2030. godine, u kojoj su žene prepoznate kao jedna od najdiskriminisanijih grupa u Republici Srbiji, posebno kada je reč o ženama iz višestruko marginalizovanih grupa, a oblast koja najviše zabrinjava jeste nasilje prema ženama u porodici i partnerskim odnosima.

Nulta tolerancija na nasilje prema ženama i devojčicama, i nasilje uopšte ne sme da se dovodi u pitanje. Bez obzira na sve izazove, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti multisektorsku saradnju u cilju davanja doprinosa suzbijanju i eliminaciji nasilja prema ženama, kao i senzibilizaciji društva o štetnosti ove pojave.

Saopštenje povodom svečanog otvaranja IT trening centar

25. novembar 2022.

Dana 24. novembra 2022. godine svečano je otvoren IT trening centar u Pirotu, kao rezultat saradnje razvojnog javno-privatnog partnerstva iniciranog od strane Grada Pirota i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), kao deo programa „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbijiˮ, čiji je partner Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Ovaj centar je otvoren sa ciljem da doprinese ekonomskom osnaživanju i zapošljavanju najugroženijih grupa u Pirotu, među kojima su primarne ciljne grupe: žene, Romi, mladi i druge teže zapošljive kategorije. IT trening centar služiće za razvoj primenjenih veština i znanja iz IT sektora, koje će koristiti Grad Pirot.

Tim povodom, na svečanom otvaranju IT trening centra prisustvovali su: ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Republici Srbiji, Anke Konrad; pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Nina Mitić; gradonačelnik grada Pirota, Vladan Vasić, koji su se obratili prisutnima, zatim, zamenik gradonačelnika Grada Pirota, Miloš Colić; direktorka Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju, Daniela Funke; direktor kancelarije nemačke razvojne banke KfW u Beogradu, Rudiger Hartman; predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog - šef Odseka za antidiskriminacionu politiku, Nikola Radojlović i savetnica u Odseku za unapređenje položaja Roma, Aleksandra Milojković Novikova; šef odeljenja za privrednu saradnju Ambasade Savezne Republike Nemačke u Republici Srbiji, Kristijan Šiling; viši sektorski specijalista kancelarije nemačke razvojne banke KfW u Beogradu zadužen za opštinsku infrastrukturu, Aleksandar Aleksić; vođa komponente u programu „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbijiˮ, Robert Bu i savetnica u programu „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbijiˮ, Danica Belić.

Pomoćnica ministra Mitić je izjavila da je otvaranje IT trening centra najbolji pokazatelj šta je sve moguće uraditi kada se vizije različitih partnera slože. Ona je istakla veliku zahvalnost Saveznoj Republici Nemačkoj, odnosno Nemačkoj organizaciji za međunarodnu saradnju i njihovoj stalnoj podršci u procesu izgradnje inkluzivnijeg i naprednijeg društva. Takođe je navela da su izrada Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period 2022–2030. godine i Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2022. do 2030. godine podržane u okviru programa „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbijiˮ.

Pomoćnica ministra Mitić se zahvalila predstavnicima Grada Pirota i istakla da ovaj grad predstavlja primer dobre prakse, jer je inkluzija proces koji se, pre svega, odvija na lokalnom nivou i sa lokalnog nivoa mora biti i iniciran. Kako je rekla, podsticanje saradnje između javnog i privatnog sektora je od suštinske važnosti za uspešno sprovođenje procesa socijalne inkluzije u savremenom svetu. Istakla je da su partneri iz Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju prepoznali važnost inkluzije i kao rezultat toga, danas građani i građanke Pirota, naročito mladi, imaju mogućnost da osmisle, započnu i razviju svoje poslovanje, i postanu perspektivni, cenjeni i zadovoljni ljudi koje njihova lokalna, ali i šira zajednica prepoznaje po poslovnom uspehu.

Pomoćnica ministra Mitić posebno je napomenula da je pomaganje drugih obaveza svih nas i da će inicijative kao što je ova doprineti da Pirot bude mesto u kome mladi vide svoju zajedničku budućnost, ujedinjeni oko ideje napretka, učenja i razvoja.

Održano predavanje na Fakultetu za poslovne studije i pravo „Union”

18. novembar 2022.

Pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Nina Mitić, održala je u četvrtak, 17. novembra 2022. godine predavanje na Univerzitetu „Union”, pod nazivom „Organizacija državne uprave”. Tom prilikom, studenti su imali priliku da se upoznaju sa sistemom državne uprave, putem predlaganja i usvajanja zakona i drugih propisa, radom i strukturom Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, dokumenata usvojenih iz nadležnosti Ministarstva, kao i informacijom o predstojećoj kampanji „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” i njenom značaju u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

Partnerstvo tri sektora kao važan činilac razvoja

18. novembar 2022.

Pomoćnik ministra Žarko Stepanović uzeo je učešće na osmoj po redu konferenciji Move.Link.Engage. koja promoviše znanje, partnerstvo i odgovornost kroz konstantan rad na unapređenju kvaliteta života u zajednici i bavljenje pitanjima od društvenog značaja. Na konferenciji su učešće uzeli predstavnici javnog, civilnog i poslovnog sektora, a ključne teme konferencije bile su međusektorska saradnja, zaštita životne sredine, unapređivanje zapošljivosti mladih, društvena odgovornost i savesno korporativno upravljanje u kontekstu ciljeva održivog razvoja.

G. Stepanović je govorio o značaju međusektorske saradnje između javnog, civilnog i privatnog sektora, a posebno sa aspekta razvoja saradnje civilnog sektora i javne uprave, kao i koristima ove saradnje za oba sektora. Naglasio je da je Republika Srbija učinila značajan korak donošenjem Zakona o planskom sistemu i drugih propisa kojima je bitno unapređen normativni okvir za učešće građana u procesu donošenja odluka i kreiranju javnih politika i propisa, a posebno organizacija civilnog društva i poslovnog sektora. Vlada Republike Srbije je pokrenula platformu eKonsultacije koja doprinosi da ovaj proces postane još transparentniji i inkluzivniji.

Pomoćnik ministra je istakao ulogu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kao ključnog mehanizma saradnje javne uprave sa civilnim sektorom i druge mehanizme koje je ovo ministarstvo razvilo sa ciljem da se obezbedi prostor za dijalog o temama koje su od interesa za građane. Naglašena je činjenica da je Ministarstvo u prethodnom periodu realizovalo 33 društvena dijaloga u kojima je učestvovalo preko 1.500 predstavnika iz državnih organa, institucija, organizacija civilnog društva, skupštinskih i nezavisnih tela, sudova, međunarodnih organizacija, univerziteta, sindikata i dr. Posebno je istaknuto da je neophodno nastaviti sa razvojem kulture dijaloga i kulture kompromisa u našem društvu.

Govoreći o saradnji sva tri sektora u cilju ispunjavanja cilja 12 agende održivog razvoja, Stepanović je obavestio učesnike konferencije da je donet prvi strateški dokument u Republici Srbiji, Strategija za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period 2022- 2030. godine i dvogodišnji akcioni plan za njegovo sprovođenje, čiji je osnovni cilj dalji razvoj saradnje javnog i civilnog sektora. Ključna aktivnost u prvoj godini implementacije ovog dokumenta je formiranje Saveta za saradnju i razvoj civilnog društva kao važnog mehanizma jačanja principa participacije, otvorenosti i inkluzivnosti procesa kreiranja javnih politika.

Konferencija „Nacija mora biti zdravaˮ

16. novembar 2022.

U Domu Narodne skupštine 15. novembra 2021. godine održana je medinicnsko-farmaceutska konferencija „Nacija mora biti zdravaˮ, kojoj su prisustvovale i predstavnice Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, pomoćnica ministra Nina Mitić i savetnica Ivana Smailagić. Konferencija je održana u tri panela: „Farmacija 4.0: Novi lekovi, stari izazoviˮ, „Zdravstveni sistem nakon pandemijeˮ i „Dojenje: Temelj zdravog potomstvaˮ.

U vezi sa predstavljenim temama, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ističe zdravstvenu zaštitu žena. Koliko Republika Srbija smatra da je zdravstvena zaštita žena važna, pokazuje i činjenica da je i u Zakon o rodnoj ravnopravnosti uvršteno nekoliko odredaba koje se odnose na zdravstvenu zaštitu, seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u vezi sa tim, posebno kada je reč o merama za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti, koje, između ostalog, podrazumevaju stvaranje jednakih mogućnosti za učešće i ravnopravan tretman žena i muškaraca i u ovim oblastima. Ovim zakonom je takođe zabranjena diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, zasnovana na zdravstvenom osiguranju i zaštiti. Tako je predviđeno da lice koje nije zdravstveno osigurano po bilo kom drugom osnovu, stiče pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu neplaćenog rada u kući (vođenje domaćinstva, staranje o podizanju dece, staranje o ostalim članovima porodice), neplaćenog rada na poljoprivrednom imanju i drugo. Zabranjena je i rodna neravnopravnost za vreme odsustva sa rada zbog trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta i odsustva radi posebne nege deteta. Organi javne vlasti koji obavljaju poslove u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite su dužni, prema pomenutom zakonu, da obezbede jednake mogućnosti u pružanju socijalne i zdravstvene zaštite za sve korisnike usluga i prava bez obzira na pol, odnosno rod, što uključuje jednak pristup uslugama i pravima iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, a naročito za lica koja pripadaju osetljivim društvenim grupama. Osim toga, organi javne vlasti, kao osnivači ustanova u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, dužni su da preduzimaju posebne mere kada u organima upravljanja i nadzora, kao i u njihovim telima postoji osetno neuravnotežena zastupljenost polova.

Kada je reč o strateškom okviru Republike Srbije, Strategija za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine je usklađena, između ostalog, i sa ciljem 3. Agende Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine (Agenda 2030), a koji se odnosi na dobro zdravlje. Pored toga, Strategija je usklađena i sa međunarodnim i domaćim planskim dokumentima, kao i zakonima i propisima Republike Srbije koji se odnose na rodne aspekte u oblastima zdravstvene zaštite. Pored toga, Strategijom su obuhvaćeni i zaposleni u oblasti zdravstvene zaštite, uz konstataciju da u toj oblasti postoji platni jaz u iznosu od 15%, u kome su žene manje plaćene u odnosu na muškarce. Prilikom kreiranja posebnih ciljeva i mera za ostvarivanje rodne ravnopravnosti u oblasti zdravstvene zaštite, vodilo se računa o potrebi za povećanom aktivacijom žena na tržištu rada, posebno žena kojima je pristup zapošljavanju i samozapošljavanju dodatno otežan zbog, između ostalog, zdravstvenog stanja.

Prilikom kreiranja mere za smanjenje platnog jaza između žena i muškaraca, vodilo se računa o uključivanju i analize vrednovanja različitih poslova, a naročito poslova koji pripadaju takozvanoj socijalnoj infrastrukturi, kao što je zdravstvo, i njihovo ponovno vrednovanje u skladu sa značajem koje ti poslovi imaju za društvo. U okviru mera koje se odnose na urodnjavanje javnih politika i zakonodavstva u oblasti školskog vaspitanja i obrazovanja, radi jačanja kapaciteta svih relevantnih aktera i institucija i podizanja nivoa svesti o značaju ostvarivanja rodne ravnopravnosti, predviđeno je i uvođenje obrazovanja o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u skladu sa uzrastom, kao i pitanja rodnih odnosa, rodnih uloga i odgovornog seksualnog ponašanja, sa posebnim akcentom na razvijanju programa rada sa dečacima i mladićima o njihovoj odgovornosti i ulozi u čuvanju reproduktivnog zdravlja i upotrebe kontracepcije. Ostvarivanjem posebnog cilja 3. Strategije, koji se odnosi na uspostavljanje pristupačne i sveobuhvatne zdravstvene zaštite i obezbeđivanje socijalne sigurnosti, obezbeđuje se zdravstvena zaštita i socijalna sigurnost za sve žene i muškarce u skladu sa principom socijalne pravde kao jednim od temeljnih principa na kojima počiva Ustav, kroz realizaciju mera i aktivnosti koje omogućavaju pristupačnu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu svim ženama i muškarcima kao pretpostavku za unapređenje zdravlja, smanjenje nejednakosti žena i muškaraca, njihovu socijalnu sigurnost i preraspodelu neplaćenih poslova staranja. Posebno izdvajamo meru u okviru ovog posebnog cilja koja se odnosi na unapređenje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite bez diskriminacije, uključujući programe rane prevencije seksualnog i reproduktivnog zdravlja, raka dojke i raka grlića materice, kao i podizanje svesti o savremenim oblicima kontracepcije i poboljšanje pristupa uslugama za planiranje porodice. Navedena mera je usmerena na unapređenje dostupnosti i kvaliteta usluga zdravstvene zaštite, ranog otkrivanja bolesti i lečenja žena i muškaraca, posebno od kardiovaskularnih i malignih bolesti, depresije, demencije, kao i osteoporoze, anemije, te oboljenja i stanja u vezi sa trudnoćom i porođajem koji su vodeći uzroci obolevanja u reproduktivnom periodu života žena. Mera je namenjena unapređenju sprovođenja organizovanih preventivnih pregleda, informisanosti žena i muškaraca o zaštiti zdravlja, značaju prevencije i zdravim stilovima života, koji podrazumeva upražnjavanje sportskih i rekreativnih aktivnosti, a uključuje i podizanje nivoa znanja zdravstvenih radnika o rodnoj ravnopravnosti, rodnim stereotipima, predrasudama i diskriminaciji, radi unapređenja odnosa prema pacijentima i pacijentkinjama, posebno ranjivim grupama stanovništva. Ističemo da su Akcionim planom za 2022. i 2023. godinu za sprovođenje Strategije za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine preciznije definisane aktivnosti za sprovođenje navedenih mera. Jedna od aktivnosti podrazumeva i dopunu Pravilnika o sadržaju i obimu prava na zdravstvenu zaštitu kojima se obezbeđuje dostupnost kontraceptivnih sredstava svim ženama, pravo na prekid trudnoće svim ženama, kao i hitne kontracepcije žrtvama silovanja na teret zdravstvenog osiguranja u svim slučajevima.

Registracija statusa socijalnog preduzetništva počinje 15. novembra 2022. godine

15. novembar 2022.

Privredni subjekti, subjekti civilnog sektora i preduzetnici, koji su već registrovani u Agenciji za privredne registre i koji ispunjavaju uslove propisane Zakonom o socijalnom preduzetništvu, od 15. novembra 2022. godine imaju mogućnost da registruju status socijalnog preduzetništva.

Subjekti sa statusom socijalnog preduzetništva obavljaju delatnosti od opšteg interesa, radi stvaranja novih i inovativnih mogućnosti za rešavanje društvenih problema, problema pojedinaca ili društveno osetljivih grupa i sprečavanja nastajanja i otklanjanja posledica socijalne isključenosti, jačanja društvene kohezije i rešavanja drugih problema u lokalnim zajednicama i društvu u celini.

Ostvarena dobit ulaže se u integraciju društveno osetljivih grupa, zaštitu životne sredine, ruralni razvoj, obrazovanje, kulturu, socijalne inovacije i druge oblasti od šireg društvenog interesa i ostvaruje se naročito kroz proizvodnju dobara i pružanje usluga (socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i dr.), radnu integraciju, poslovanje koje doprinosi održivom razvoju devastiranih područja i lokalnih zajednica, poslovanje kojim se rešavaju problemi u drugim oblastima od opšteg interesa.

Na osnovu zahteva koji se podnosi nadležnom registru (Registru privrednih subjekata, Registru udruženja...), u kojem je subjekt već registrovan, Agencija će sprovesti postupak registracije statusa socijalnog preduzetništva, na osnovu koga pravna lica i preduzetnici imaju mogućnost da ostvare olakšice i oslobođenja u skladu sa propisima kojima se uređuju porezi, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, naknada za korišćenje javnih dobara i druge vrste novčanih obaveza.

Informacije o statusu i registraciji statusa socijalnog preduzetništva možete naći na internet stranici Agencije za privredne registre.

(Izvor: Agencija za privredne registre)

Poziv za glasanje pripadnicima nacionalnih manjina

12. novembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog podseća javnost a naročito pripadnike nacionalnih manjina u Republici Srbiji da će se sutra, 13. novembra 2022. godine održati izbori za nacionalne savete 23 nacionalne manjine – 19 na nesposrednim i 4 na elektrorskim izborima. Članove nacionalnog saveta na neposrednim izborima biraće pripadnici albanske, aškalijske, bošnjačke, bugarske, bunjevačke, vlaške, grčke, egipatske, mađarske, nemačke, poljske, romske, rumunske, ruske, rusinske, slovačke, slovenačke, ukrajinske i češke nacionalne manjine, dok  će 4 nacionalne manjine birati članove za nacionalne savete putem elektorske skupštine, i to: makedonska, hrvatska, crnogorska i goranska.

Reč je o značajnom društvenom događaju ne samo za nacionalne manjine u Republici Srbiji, jer su nacionalni saveti najvažnije ustanove nacionalnih manjina kojima su, prema Zakonu, poverena „javna ovlašćenja da učestvuje u odlučivanju ili da samostalno odlučuje o pojedinim pitanjima iz oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i službene upotrebe jezika i pisma u cilju ostvarivanja kolektivnih prava nacionalne manjine na samoupravu u tim oblastima“. Svesni spomenute važnosti i privrženi načelima vladavine prava, ključne državne institucije i ustanove na čelu s Republičkom izbornom komisijom učinili su sve korake koji su neophodni da izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina budu održani po najvišim demokratskim standardima. Na taj način Republika Srbija je ponovo potvrdila da je država posvećena ostvarivanju manjinskih prava i prosperitetu nacionalnih manjina.

Izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina biće održani na 949 biračkih mesta širom Republike Srbije od 07 do 20 časova, a na izborima će glasati blizu pola miliona pripadnika nacionalnih manjina sa pravom glasa, upisanih u Posebni birački spisak.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog poziva sve građane sa pravom glasa da izađu sutra na izbore za nacionalne savete nacionalnih manjina kako bi novi sazivi imali potreban demokratski legitimitet i bili pravo predstavničko telo nacionalnih manjina u Republici Srbiji.

Kontakt telefoni za proveru upisa u izvodima iz posebnog biračkog spiska

10. novembar 2022.

Spisak kontakt telefona Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog preko kojih građani, u nedelju 13. novembra 2022. godine, u periodu od 7 do 20 časova, povodom održavanja predstojećih izbora za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina, mogu dobiti informacije o upisima u izvodima iz Posebnog biračkog spiska:

011 / 3643-989
011 / 3643-944

Partnerstvom do celovite slike o stanju ljudskih prava

4. novembar 2022.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov obratio se učesnicima na konferenciji na kojoj su predstavljeni zaključci  Platforme organizacija za saradnju sa  UN mehanizmima  u vezi sa ispunjenosšću preporuka dobijenih u toku Trećeg ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda – UPR.

Ministar Žigmanov je podsetio na značaj ovog sveobuhvatnog pregleda stanja ljudskih prava i ukazao na rezultate koje je Srbija postigla u prethodnim ciklusima.  Pre svega pre osam godina formiran je nacionalni mehanizam, Savet za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija u oblasti ljudskih prava. Pored toga što je kontinuirano zasedao, Savet je radio na unapređenju saradnje sa organizacijama civilnog društva.

On je istakao da je Platforma organizacija za saradnju sa UN mehanizmima za ljudska prava značajan partner Saveta, ali i samog Ministarstva. Savet je sa Platformom radio na izradi indikatora za preporuke iz UPR-a, čime je praktično usaglašena metodologiju za praćenje primene preporuka, objasnio je ministar Žigmanov. U Savetu je dodatno ojačana uloga Platforme, obezbeđivanjem dva stalna predstavnika, a takođe je uvedena praksa održavanja tematskih sednica na inicijativu Platforme u cilju sagledavanja aktuelnih društvenih pitanja u domenu ljudskih i manjinskih prava.

Ministar je ukazao na značaj današnjeg predstavljanja i upoznavanja sa nalazima alternativnih izveštaja organizacija civilnog društva kako bi se stekla celovita slika stanja ljudskih prava.  On je upoznao prisutne da je ovo Ministarstvo započelo izradu državnog izveštaja za četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda koji treba da dostavi u februaru naredne godine. Na primeru ovog izveštaja, koji treba da obuhvati period od 2018. do 2022. godine, želimo da prikažemo stanje ljudskih prava početkom ciklusa, šta je preduzeto tokom izveštajnog perioda, kao i šta bi bili naredni koraci kako u pogledu neispunjenih, tako i preporuka na čijem ostvarivanju treba raditi u kontinuitetu.

Saradnja državnog i civilnog sektora je imperativ za unapređenje položaja građana u jednom društvu u svakom pogledu, a naročito u pogledu zaštite i unapređenja ljudskih prava, imajući u vidu pripadnike svih osetljivih društvenih grupa, podvukao je ministar Žigmanov. On je poručio da će Ministarstvo, težiti decentralizaciji aktivnosti kako bi građanima širom Srbije približili sve ono što Ministarstvo i partneri ministarstva rade uz promociju principa ,,Da niko ne bude izostavljen“.
Stalna koordinatorka UN-a u Srbiji Fransoaz Žakob istakla je da je za unapređenje ljudskih prava važno kontinuirano praćenje sprovođenja preporuka. Saradnja državnih organa i organizacija civilnog društva je grancija da ova namera i uspe, a da će Kancelarija Stalnog koordinatora UN-a u Srbiji nastaviti da pruža podršku  ovom procesu.

Šef  Misije OEBS-a u Srbiji Jan Bratu istako je da je Misija OEBS-a u Srbiji  je istakao značaj međusobne povezanosti svih procesa u oblasti unapređenja stanja ljudskih i manjinskih prava u Srbiji, ističući spremnost Misije OEBS-a u Srbiji da nastavi podršku Platformi i Ministarstvu u nastojanjima da unaprede kvalitet života građana Srbije.

Izvršna direktorka BG centra za ljudska prava  i koordinatorka Platforme Sonja Tošković ističući značaj saradnje Platforme i Saveta, posebno je istakla značaj usaglašavanja kriterijuma u pogledu merenja napretka u ispunjavanju preporuka iz Trećeg ciklusa UPR-a, što doprinosi stvaranju uslova za blagovremeno  sagledavanje stanja i aktiviranja sistema ranog upozoravanja.

Otvorenim dijalogom do reformskih procesa

3. novembar 2022.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Tomislav Žigmanov, otvorio je danas konferenciju “Dijalog promena: o mogućnostima i preprekama saradnje organizacija civilnog društva i javnih vlasti”, u okviru projekta Dijalog promena koji sprovodi Beogradska otvorena škola, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a uz podršku Delegacije Evropske unije u RS.

Ovom prilikom ministar je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da svoj ministarski mandat započinje upravo pričom o važnosti dijaloga. On je naglasio da bez otvorenog dijaloga vlasti, civilnog sektora i građana, teško može doći do zadovoljavajućih rezultata u bilo kom reformskom procesu koji Republika Srbija sprovodi u okviru procesa pristupanja EU.

Šef Odeljenja za saradnju Delegacije EU, Nikola Bertolini istakao je da se raduje saradnji sa ministrom, kao i to da smatra da je postojanje dijaloga, ma koliko on bio težak, od velike važnosti za napredak u društvu.

Konferencija je okupila preko 100 predstavnika javne uprave, organizacija civilnog društva, Delegacije EU i drugih donatora sa ciljem da se otvori diskusija o izazovima i perspektivama poboljšanja sveukupnog okruženja za partnerstvo između OCD i javnih vlasti, kao i predstave primeri dobre prakse u okviru projekata podržanih od strane Delegacije EU, a koji su podsticali dijalog u oblasti reforme javne uprave, zaštite životne sredine i ljudskih prava.

Ministar Tomislav Žigmanov razgovarao sa crnogorskim kolegegom Fatmirom Gjekom

28. oktobar 2022.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov razgovarao je danas sa ministrom za ljudska i manjinska prava Republike Crne Gore Fatmirom Gjekom, koji se nalazi u poseti našoj zemlji.

Osnovna tema razgovara odnosila se na unapređenje buduće saradnje dva ministarstva u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava. Vladavina prava počiva na neotuđivim ljudskim pravima čiji nosioci su svi građani Srbije, izjavio je ministar Žigmanov i dodao da je u Srbiji učinjen veliki pomak u tom pogledu. Ključna aktivnost Ministarstva koja sledi su izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina, koji će se održati 13. novembra o.g, istakao je ministar Žigmanov.

Ministar Gjeka je predstavio ovlašćenja i nadležnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore kroz aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, antidiskriminacije i nacionalnih manjina i izrazio nadu da će saradnja dva ministarstva u narednom periodu biti unapređena. Takođe, pozvao je ministra Žigmanova da u narednom periodu poseti Crnu Goru.

Obavljena primopredaja dužnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog

27. oktobar 2022.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Tomislav Žigmanov preuzeo je danas dužnost od dosadašnje ministrke Gordane Čomić, koja mu je predala Izveštaj o radu resornog ministarstva.u skladu sa Protokolom o primopredaji dužnosti u državnim organima.

Čomić je upoznala Žigmanova sa rezultatima rada Ministarstva i aktivnostima koje su u toku te posebno naglasila da u ovom resoru rade profesionalci, ljudi koji su posvećeni unapređenju ljudskih i manjinskih prava i jačanju kulture dijaloga.

Novi ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je istakao da ovaj resor predstavlja izazov, ali da će zahvaljujući dobrim polaznim osnovama biti lakše odgovoriti svim otvorenim pitanjima i izazovima.

Obeležen Međunarodni dan žena na selu

15. oktobar 2022.

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana žena na selu, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić sa saradnicama, posetila je danas vinariju Alhemija u selu Sviloš kod Beočina i ženski manastir „Sveti Arhangel“ u Grabovu.

Obilaskom objekata kojima rukovode žene, ministarka Čomić je aktuelizovala i afirmisala njihov položaj u društvu i doprinos u ukupnoj proizvodnji, ali i istakla potrebu da se uslovi njihovog života moraju poboljšati, što je prvi korak ka postizanju bolje budućnosti žena na selu i svih nas.

U razgovoru sa Natašom Silađi, direktorkom vinarije Alhemija, Čomić je istakla da žene na selu često predstavljaju nevidljivu radnu snagu, da se njihov rad u svim radnim procesima podrazumeva i nedovoljno ceni, ali  da se u svakodnevnom životu susreću sa nizom problema koji se tiču ostvarivanja prava. Zajedničkim naporima stvoramo ambijent u kome žene na selu imaju budućnost, kao zemljoradnice, preduzetnice, majke i supruge, poručila je Čomić.

Žene na selu, čiji opstanak uglavnom zavisi od prirodnih resursa i poljoprivrede, čine više od četvrtine ukupnog svetskog stanovništva. U zemljama u razvoju, žene na selu predstavljaju skoro 43 odsto ukupne radne snage u poljoprivredi. One proizvode i prerađuju većinu dostupne hrane čime snose najveću odgovornost za bezbednost hrane.

Imajući u vidu da 76 odsto ekstremno siromašnih živi u ruralnim oblastima, obezbeđen pristup proizvodnim poljoprivrednim resursima ženama u selu doprinosi smanjenju svetske gladi i siromaštva, čime žene na selu dobijaju ključni značaj za uspeh nove Agende održivog razvoja do 2030. godine.

Međunarodni dan žena na selu prvi put je ustanovljen 2008 od strane Generalne skupštine UN u okviru Rezolucije 62/136, 18. decembra 2007. Rezolucija prepoznaje kritičnu ulogu i doprinos seoskih žena, uključujući i urođeničke kulture za unapređenje poljoprivrednog i ruralnog razvoj, poboljšanje bezbednosti hrane i smanjenje siromaštva.

Usvojeni akcioni planovi Ministarstva

14. oktobar 2022.

U prethodnom periodu Vlada Republike Srbije usvojila je niz akcionih planova čiji je predlagač Ministarstvo za ljudska i manjinka prava i društveni dijalog, sa ciljem operacionalizacije opštih i posebnih ciljeva prethodno usvojenih strategija, i to:

  1. Akcioni plan za 2022. i 2023. godinu za sprovođenje Strategije za rodnu ravnopravnost za period od 2021-2030. godine, na sednici održanoj 25. avgusta 2022. godine („Službeni glasnik RS“, broj 99 od 02. septembra 2022. godine);
  2. Akcioni plan za sprovođenje Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period 2022-2024. godine, na sednici održanoj 8. septembra 2022. godine („Službeni glasnik RS“, broj 105 od 14. septembra 2022. godine);
  3. Akcioni plan za sprovođenje Strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine, na sednici održanoj 16. septembra 2022. godine („Službeni glasnik RS“, broj 109 od 23. septembra 2022. godine);
  4. Akcioni plan za period 2022-2023. godine za sprovođenje Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2022. do 2030. godine, na sednici održanoj 30. septembra 2022. godine („Službeni glasnik RS“ broj 112 od 12. oktobra 2022. godine.)

Akcioni planovi nalaze se na sajtu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, na sledećem linku: 
https://www.minljmpdd.gov.rs/strateska-dokumenta.php

Dodela nagrade Poverenika za informacije od javnog značaja

28. septembar 2022.

Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog uručeno Priznanje za doprinos afirmisanju prava javnosti da zna u kategoriji republičkih organa za 2022. godinu.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović uručio je danas ministarki za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordani Čomić Priznanje za doprinos afirmisanju prava javnosti da zna u kategoriji republičkih organa za 2022. godinu.

Priznanje u mojim rukama je priznanje svim zaposlenim u Ministarstvu, vrednim ljudima, posvećenih ideji izradnje kulture ljudskih prava, vladavini prava i transparentnom radu institucije u kojoj rade, izjavila je ministarka Čomić primajući nagradu. Kako je navela, kada je kao narodna poslanica, 2004. godine sa tadašnjim poslaničkim grupama u Narodnoj skupštini, učestvovala u nimalo lakom donošenju prvog Zakona o informacijama od javnog značaja, branila je svoj stav da je takav zakon neophodan - da bude brana ponižavajućem položaju građana pred šalterima. Zakon je stavio obavezu imenovanom licu u državnom organu da informacije o svom radu s poštovanjem daje na uvid javnosti. Niko od njih nema pravo da sakriva činjenice i ne govori istinu, samo obavezu da deli tačne, precizne i proverljive informacije iz delokruga svog rada za koji je plaćen iz budžeta, naglasila je Čomić.

Nagrade organima za unapređenje prava na slobodan pristup informacijama za 2022. godinu dobili su, u kategoriji pravosudnih organa Viši sud u Novom Sadu, u kategoriji pokrajinskih organa Direkcija za robne rezerve AP Vojvodine i za najbolji Informator o radu nagradu je dobilo Ministarstvo kulture i informisanja. U kategoriji lokalnih organa javne vlasti prvi put su dobitnici priznanja dva organa lokalne samouprave – gradovi Subotica i Kruševac.

Na skupu posvećen Međunarodnom danu prava javnosti da zna govorili su i Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Emanuele Žiofre, šef Delegacije EU u Srbiji, Sara Gruen, zamenica šef Misije OEBS u Srbiji, Tobias Flesenkemper, šef Misije Saveta Evrope u Beogradu i Bruk Ajšam, direktor Misije USAID u Srbiji.

Učešće predstavnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na konferenciji o ljudskoj dimenziji u Varšavi

27. septembar 2022.

Srbija je u punoj meri posvećena univerzalnim vrednostima ljudskih prava i sprovođenju međunarodnih pravnih instrumenata o ljudskim pravima. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog predano pristupa ovim načelima, unapređujući ljudska i manjinskih prava kroz saradnju sa civilnim društvom, u cilju ostvarenja, zaštite i poštovanja celokupnog ljudskog dostojanstva, izjavila je danas državna sekretarka Mina Rolović – Jočić na konferenciji o ljudskoj dimenziji u Varšavi.

Predstavljajući aktivnosti Ministarstva, Rolović je izdvojila oblasti zaštite prava nacionalnih manjina, saradnje sa civilnim društvom i najavila izradu Strategije za ljudska prava. Kako je navela, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog vodi Registar nacionalnih saveta nacionalnih manjina i poslove izbora za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina, koji su zakazani za novembar 2022. godine. Pokrenuto je niz društvenih dijaloga između predstavnika albanske nacionalne manjine i organa državne uprave o ostvarivanju kolektivnih i individualnih prava pripadnika te manjine na jugu Srbije. U domenu podrške civilnog sektora, usvojeni su Strategija za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji 2022–2030 sa akcionim planom, istakla je Rolović.

Rolović je izjavila da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u 2021. i 2022. godini održalo 33 društvena dijaloga sa preko 1 500 učesnika. Trećina dijaloga organizovana je na inicijativu predstavnika civilnog društva, koji su bili aktivni učesnici svakog od njih.

Osnovni ciljevi buduće Strategije za ljudska prava su sistemsko i kontinuirano praćenje stanja ljudskih prava u Republici Srbiji i preduzimanje mera za unapređenje i dostizanje međunarodnih standarda UN, kao i razvoj kulture ljudskih prava, uz poštovanje principa „da niko ne bude izostavljen“ (Agenda 2030), najavila je Rolović i dodala da će se Strategija ljudskih prava prvenstveno zasnivati na standardima iz konvencija UN.

U maju 2021. godine su usvojeni Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, navedeno je u prilogu Nine Mitić, pomoćnice ministra u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Zakon o rodnoj ravnopravnosti definiše sve ključne pojmove za rodnu ravnopravnost, dok je kvota uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena podignuta na 40% za one koji su nedovoljno zastupljeni.

Strategija rodne ravnopravnosti za period od 2021. do 2030. godine sa akcionim planom predviđa premošćavanje rodnog jaza u svim relevantnim oblastima društvenog života, povećanje bezbednosti, zdravlja i socijalne sigurnosti žena i muškaraca i jačanje mehanizama za rodnu ravnopravnost na nacionalnom i lokalnom nivou. Strategija socijalnog uključivanja Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa akcionim planom (revizija prethodnog strateškog dokumenta), usaglašen je sa strateškim okvirom EU za ravnopravnost. Taj dokument predviđa unapređenje obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, stanovanja i socijalne zaštite Roma i Romkinja, ali uvodi i dva nova cilja - eliminaciju ``ciganizma'', koji je prvi put prepoznat kao poseban oblik rasizma, te jačanje saradnje sa organizacijama civilnog sektora koje se bave unapređenjem položaja Roma. Strategijom i akcionim planom za prevenciju i zaštitu od diskriminacije za period od 2022. do 2030. godine predviđeno je usklađivanje zakonodavstva Republike Srbije sa međunarodnim pravnim standardima, uvođenje antidiskriminacijske perspektive u sve javne politike, unapređenje socijalne inkluzije ranjivih društvenih grupa i jačanje mehanizama za sistemski odgovor na diskriminaciju.

Predstavljen instrument Da niko ne bude izostavljen u zakonska i strateška dokumenta Republike Srbije

23. septembar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Tim Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Srbiji, uz podršku Kancelarije Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (United Nations Human Rights Office of the High Commissioner – OHCHR)  predstavili su danas instrument za uključivanje principa Da niko ne bude izostavljen u zakonska i strateška dokumenta Republike Srbije.

Kako su učesnici skupa naveli, instrument je namenjen donosiocima odluka i pruža jasne smernice u razumevanju i primeni jednog od osnovnih principa Agende 2030 za održivi razvoj „Da niko ne bude izostavljen“ u svim budućim zakonskim i strateškim dokumentima. Usmeren je ka različitim akterima koji učestvuju u procesu predlaganja, izrade, usvajanja, implementacije i praćenja primene zakonskih i strateških dokumenata na svim nivoima, kao i svim ostalim relevantnim učesnicima koji su na različite načine uključeni u njihovu izradu i praćenje, nezavisnim institucijama, civilnom sektoru i akademskoj zajednici. 

Prihvatanjem Agende 2030 za održivi razvoj, Republika Srbija se obavezala na uključivanje jednog od njenih osnovnih principa, u cilju poboljšanja kvaliteta zakonskih i strateških dokumenata u kontekstu ljudskih prava, te pokazala nedvosmislenu posvećenost okončanju diskriminacije i isključenosti, i smanjenju nejednakosti i dodatne ranjivosti osetljivih grupa.

Podsećajući na istorijat borbe za ljudska prava i slobode, ministarska za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić je izjavila da Srbija planira politike koje će zabraniti da se zaborave one grupe koje se čine nevažnima donosiocima odluka.

Ona je istakla da je ideja da se taj proces ubrza, jer je Agenda UN do 2030. godine dokument na osnovu čega će Srbija moći da dokaže unapređenje ljudskkih prava određenih društvenih grupa.

Borba za princip da niko ne bude zaboravljen nikad neće prestati. To je jedini ispravni pristup – da nikog ne zaboravimo, poručila je Čomić.

Potpredsednik Narodne skupštine Republike Srbije Elvira Kovač naglasila je da ciljevi održivog razvoja ove generacije moraju biti ciljevi razvoja i solidarnosti, da niko ne bude izostavljen, a osnova je „poštovanje prava i pravo na poštovanje“.

Ona je podsetila da Skupština Srbije poštuje načela inkluzivnog razvojnog rasta, što uključuje načelo da niko ne izostavljen.

Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob konstatovala je da treba da se okonča ekstremno siromaštvo i smanji razlika između pojedinaca i grupa, i to treba da ide i po vertikali i horizontali.

Ona je napomenula da je program UN u toj oblasti usmeren na najsiromašnije i one koji su najviše ugroženi, kako bi se smanjile razlike između marginalizovanih grupa i ostatka društva i da politike, akcioni planovi budu što inkluzivniji.

Neophodan sveobuhvatan pristup prevenciji radne eksploatacije

20. septembar 2022.

Ministarska za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Gordana Čomić izjavila je danas da su siromaštvo, nezaposlenost i rastuća neformalna ekonomija, zajedno sa potražnjom za jeftinom radnom snagom i uslugama, faktori koji dovode do trgovine ljudima radi radne eksploatacije.

Čomić je na Regionalnoj konferenciji  o borbi protiv trgovine ljudima, koja je okupila više od 100 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Srbije i drugih zemalja i međunarodnih organizacija, ocenila da su potrebne strategije za borbu protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije.

Ona je navela da Savet Evrope dosledno prati i razmatra skoro sve društvene procese iz perspektive poštovanja ljudskih prava, čemu je i Srbija privržena.

Pretvaranje ljudskih bića u robu pred sve nas stavlja ogroman zadatak da se tim ljudima pomogne, a krivci za njihove nesreće kazne, naglasila je ministarka.

Izvršna sekretarka Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima Petja Nestorova rekla je da ta međunarodna organizacija priprema novu preporuku za 46 država članica, koja sadrži sveobuhvatan paket mera za sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima

Prema njenim rečima, među ovim merama je i proširenje obima zaštite rada na sve sektore privrede, uključujući neformalnu ekonomiju i neprijavljenje radnika.

Ona je dodala da preduzeća imaju važnu ulogu u identifikovanju i suprotstavljanju rizicima trgovine ljudima kroz svoje poslovanje i lance snabdevanja.

Koordinatorka Evropske unije za borbu protiv trgovine ljudima Dajen Šmit navela da je radna eksploatacija trajno drugi vodeći oblik eksploatacije u Uniji i da je približno 30 odsto registrovanih žrtava trgovano u svrhu radne eksploatacije.

Na nivou EU, cilj nam je da se bavimo radnom eksploatacijom kroz sveobuhvatni pristup, koji uključuje prevenciju, istragu i krivično gonjenje trgovaca ljudima, štiteći žrtve u svakom trenutku, objasnila je ona.

Šmit je napomenula da je Evropska komisija predstavila predlog zabrane robe koja se proizvodi prinudnim radom na tržištu EU, i predočila da taj predlog uključuje robu proizvedenu prisilnim radom žrtava trgovine ljudima, a obuhvata i domaće i uvozne proizvode iz EU.

(izvor: veb sajt Vlade Republike Srbije)

Raspisani izbori za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina za 13. novembar 2022. godine

05. septembar 2022.

Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, raspisala je danas izbore za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina za 13. novembar 2022. godine.

Nakon četiri godine raspisujemo redovne izbore za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Članove za nacionalne savete biraju 23 nacionalne manjine, od toga je 19 nacionalnih manjina ispunilo uslove za neposredne izbore, a četiri putem elektorske skupštine, izjavila je Čomić i pozvala pripadnike nacionalnih manjina da se  upišu u poseban birački spisak, kako bi iskoristili pravo da učestvuju na izborima i budu birani odnosno biraju članove nacionalnog saveta svoje nacionalne manjine. Nacionalni saveti kao tela manjinske samouprave ostvaruju svoja ovlašćenja u oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i službene upotrebe jezika i pisama i oni odgovaraju građanima koji su ih birali, a mi svi zajedno odgovaramo za ocenu samih pripadnika nacionalnih manjina o tome kako žive u Srbiji, naglasila je Čomić.

Redovni izbori za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina održavaju se svake četiri godine, koliko, prema Zakonu o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, traje mandat jednog saziva nacionalnog saveta. Zakonom je propisano da se redovni izbori za članove svih nacionalnih saveta, pa i za članove prvog saziva nacionalnog saveta održavaju istovremeno odnosno istog dana. Postoje dva načina izbora članova nacionalnih saveta: neposredno i putem elektorske skupštine.

Ministarstvo je 3. septembra 2022. godine u 24 časa privremeno zaključilo posebne biračke spiskove, koji se vode za 23 nacionalne manjine, kako bi se utvrdilo koje nacionalne manjine će nacionalni savet birati na neposrednim, odnosno elektorskim izborima.

Na osnovu privremenog zaključenja posebnog biračkog spiska utvrđeno je da je 19 nacionalnih manjina ispunilo uslov za neposredne izbore (albanska, aškalijska, bošnjačka, bugarska, bunjevačka, vlaška, grčka, egipatska, mađarska, nemačka, poljska, romska, ruska, rumunska, rusinska, slovačka, slovenačka, ukrajinska, češka), a četiri za izbore putem elektorske skupštine (goranska, makedonska, crnogorska i hrvatska).

Nakon privremenog zaključenja, upis pripadnika nacionalnih manjina u poseban birački spisak je nastavljen 4. septembra 2022. godine.

Realizovane informativne radionice za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina povodom predstojećeg Popisa stanovništva

18. avgust 2022.

Pod sloganima „Svi mi, zajedno, činimo Srbiju“ i „Slobodno se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti!“, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u saradnji sa Republičkim zavodom za statistiku, organizovalo je informativne radionice za članove svih 23 nacionalna saveta 17. i 18. avgusta, povodom predstojećeg Popisa stanovništva koji će biti održan u periodu od 1. do 31. oktobra 2022. godine.

Cilj informativnih radionica je da učesnici radionica prenesu stečena znanja drugim članovima, članovima odbora nacionalnih saveta, udruženjima koja se bave očuvanjem i zaštitom prava nacionalnih manjina, kao i što većem broju pripadnika svoje nacionalne zajednice.

Povodom predstojećeg Popisa stanovništva, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je u saradnji sa nacionalnim savetima i Republičkim zavodom za statistiku započelo kampanju za informisanje i podizanje svesti pripadnika nacionalnih manjina o slobodnom izjašnjavanju nacionalne pripadnosti na Popisu 2022. godine. Cilj kampanje je da se pošalje jasna poruka da je značajno da se pripadnici nacionalnih manjina izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti i da su ti podaci potpuno zaštićeni, kao i da od rezultata Popisa zavise dalji razvoj i planiranje manjinskih politika u Republici Srbiji. Pored informativnih radionica u okviru kampanje biće pripremljen i štampani materijal u vidu flajera i postera i medijska kampanja koja podrazumeva video spotove i radio džinglove na jezicima nacionalnih manjina, izjavila je ministarka Gordana Čomić.

Podršku organizovanju informativnih radionica pružio je projekat „Podrška jačanju vladavine prava u Republici Srbiji“ u sklopu aktivnosti smerenih na unapređenje položaja nacionalnih manjina koje su finansirane od strane EU i nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a za čiju je implementaciju zadužena Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Jedan od ciljeva projekta predstavlja podizanje svesti pripadnika nacionalnih manjina o važnosti učešća na predstojećem Popisu stanovništva.

Raznovrsnost predstavlja samu srž Evropske unije. U članu 2 Ugovora o Evropskoj uniji posebno je napomenuto da je EU zasnovana na temeljnim vrednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i rava nacionalnih manjina. U implementaciji projekta „Podrška jačanju vladavini prava u Srbiji“ pružamo EU ekspertizu našim partnerima u Srbiji kako bismo na pravi način demonstrirali osnovnu poruku projekta #JačiSmoZajedno (#StrongerTogether), što je i zvanični moto Team Europe Initiative, koja je u samom srcu Nemačko-srpske razvojne saradnje. Informativne radionice sa predstavnicima nacionalnih saveta nacionalnih manjina imaju za cilj doprinos podizanju svesti pripadnika nacionalnih manjina o važnosti učešća na predstojećem Popisu. Mi ćemo nastaviti da podržavamo ovu zaista važnu temukroz različite aktivnosti koje implementira GIZ, kao i naši partneri iz Evropskog centra za pitanja manjina (ECMI), izjavila je direktorka GIZ-a u Srbiji gđa Daniela Funke.

Imajući u vidu da je ova godina i izborna godina za nacionalne saveta jedna od tema radionica će se odnositi i na izbore za članove nacionalnih saveta.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji, pod sloganom „Učestvuj u popisu – ostavi trag“, počinje 1. i traje do 31. oktobra 2022. Pored domaćinstava i stanova, popisom će biti obuhvaćeni državljani Republike Srbije sa prebivalištem ili boravištem u Republici Srbiji bez obzira na to gde će biti prisutni tokom sprovođenja popisa, stalno nastanjeni stranci, kao i oni kojima je odobren privremeni boravak ili u trenutku sprovođenja popisa borave u Republici Srbiji.

Misija OEBS-a u Srbiji i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog počinju prijem kandidata za Program stručne prakse za mlade iz južne i jugozapadne Srbije za 2022/2023. godinu

18. avgust 2022.

Misija OEBS-a u Srbiji, u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, počinje prijem kandidata za Program stručne prakse za 2022/2023. god.

Program, koji se sada organizuje po četvrti put, će omogućiti rad u državnim institucijama u trajanju od osam meseci za do desetoro mladih stručnjaka, sa početkom u novembru 2022. godine.

Pozivamo kandidate koji su nedavno diplomirali na univerzitetu i zainteresovani su za funkcionisanje državne uprave, sa trenutnim prebivalištem u Bujanovcu, Medveđi, Novom Pazaru, Novoj Varoši, Preševu, Priboju, Prijepolju, Raški, Sjenici i Tutinu da se prijave do 15. septembra 2022. Učesnici će biti odabrani kroz proces prijema koji uključuje razmatranje prijave, onlajn intervju i pisani test. Uslovi koji se tiču potrebnih kvalifikacija i prijave se mogu naći na stranici https://bit.ly/OEBSPSP2022

Institucije koje su u prethodnom periodu učestvovale u Programu su bile Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Koordinaciono telo za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa, Narodna skupština, Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Pravosudna akademija, Agencija za sprečavanje korupcije, Kancelarija za javne nabavke i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti. Učesnici Programa su uključeni u svakodnevni rad institucija, uz podršku mentora tokom obavljanja prakse. Ove godine, učesnici će osmisliti i malu projektnu aktivnost, koja će biti sprovedena u saradnji sa institucijama domaćinima i Misijom OEBS-a u Srbiji.

Program podržava inkluziju i veće učešće mladih muškaraca i žena iz manjinskih, kao i nerazvijenih zajednica iz južne i jugozapadne Srbije u državnoj administraciji Srbije. Tekući ciklus se sprovodi uz podršku Vlade Kraljevine Norveške. Investiranje u mlade iz svih zajednica je u središtu pristupa Misije OEBS-a koji se tiče ravnopravnosti mladih, a posebno podrška njihovom učešću u sprovođenju vladavine prava u Srbiji.

ODRŽAN ČETVRTI SASTANAK POSEBNE RADNE GRUPE ZA PRIPREMU TEKSTA PREDLOGA AKCIONOG PLANA ZA OSTVARIVANjE PRAVA NACIONALNIH MANjINA

16. avgust 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i drušveni dijalog, organizovalo je 12. avgusta 2022. godine u Palati Srbija četvrti sastanak Posebne radne grupe za izradu Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina za period 2022-2025. godine. Sastanku radne grupe prisustvovali su predstavnici i predstavnice relevantnih državnih organa, nezavisnih tela, međunarodnih organizacija i predstavnici/e nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Ministarstvo je u proteklom periodu aktivno radilo na usaglašavanju teksta Akcionog plana, kao ključnog dokumenta koji će doprineti unapređivanju položaja pripadnika nacionalnih manjina. Imajući u vidu da su u svim dosadašnjim izveštajima i preporukama Republici Srbiji od strane Evropske unije, primedbe upućivane na nivo implementacije zakonodavnog okvira, cilj ovog Akcioniog plana je bio da se predvide aktivnosti koje će doprineti implementaciji postojećih zakonskih rešenja – istakla je Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i drušveni dijalog 15. jula 2022. godine stavilo je na uvid javnosti Radnu verziju Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina za period 2022-2025. godine. Sugestije i komentari dostavljani su na predviđenom obrascu do 26. jula 2022. godine. Sastanak je organizovan je sa ciljem preduzimanja daljih aktivnosti na pripremi akcionog plana, kao i razmatranja dostavljenih komentara i sugestija, koje su pored nacionalnih saveta i državnih organa, dale i međunarodne organizacije, među kojima i OEBS.

Članovi posebne radne grupe najpre su diskutovali o uloženim primedbama posle javnog uvida, kojih je bilo osam. Najveći broj primedbi, kako je rekla Čomić, tiču se obrazovanja i kulture.

Članovi radne grupe rade na tome da Akcioni plan bude završen što pre kako bi u najkraćem roku bio spreman za sednicu Vlade. Cilj dijaloga o akcionom planu, kako je istakla ministarka Čomić, jeste pronalazak kompromisnog rešenja za dobrobit svih nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Zapošljavanje visoko obrazovanih Roma i Romkinja u lokalnim samoupravama

09. avgust 2022.

Danas je formirana prva Platforma civilnog društva za socijalno uključivanje Roma i Romkinja, koju čini 37 organizacija.

Svečano je potpisan Memorandum o saradnji sa dvadeset lokalnih samouprava izabranih za učešće u Programu „Podsticanje zapošljavanja visoko obrazovanih Roma i Romkinja u jedinicama lokalnih samouprava“. Program je pokrenut i razvijen na inicijativu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, uz podršku Programa Nemačke razvojne saradnje ,,Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji'' koji realizuje Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Partneri u realizaciji Programa su i Udruženje Romskih studenata i Kancelarija za Inkluziju Roma AP Vojvodine, a dvadeset jedinica lokalne samouprave je izabrano na osnovu Javnog poziva, u kojima će se dvadeset i šest visoko obrazovnih Roma i Romkinja zaposliti na pozicijama kao što su programer inženjer, dipl. građevinski inženjer, mašinski inženjer, dipl. ekonomista, pravnik, ali i vaspitač i profesor fizičkog vaspitanja i drugo.

- Današnji događaj pokazuje da niko u Srbiji ne sme biti zaboravljen, ostavljen sam sebi, nevidljiv negde na marginama društvenih i ekonomskih procesa, bez šansi za ravnopravni lični razvoj. Ovaj događaj još jednom potvrđuje da smo tu praksu ostaviti u prošlosti i da smo se pobrinuli da se zajedno razvijamo. Politika Vlade Republike Srbije i ogroman napor rezultirali su ostvarenim pravom na posao mladih i obrazovanih Roma i Romkinja uz nezamenljivu podršku GIZa, Nemačke i evropske ideje koju duboko i privrženo deli Vlada Srbije. Danas je 26 Roma i Romkinja dobilo šansu za lični razvoj, za posao i ravnopravan status u društvu u kojem zajedno živimo. To je politika koja će se nastaviti jer je to politika koja rešava probleme – izjavila je Gordana Čomić, ministarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Kristijan Šiling, šef odeljenja za privrednu saradnju Ambasade Savezne Republike Nemačke u Srbiji izjavio je da se, uprkos naporima Srbije, Romi i dalje suočavaju sa značajnim izazovima na svim nivoima obrazovanja i zapošljavanja, odnosno da je mali broj njih kvalifikovan da učestvuje u kreiranju politika i da preuzme rukovodeće pozicije.

- Nemačka je veoma posvećena podršci Srbiji da postane član porodice EU. Ovaj Program predstavlja izuzetno važnu prekretnicu za Srbiju na njenom putu da postane inkluzivnije društvo. Posebno smo zahvalni Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog što je iniciralo i uspostavilo ovaj program koji ima za cilj da pruži podstrek i da otvori put za zapošljavanje budućih generacija visoko obrazovanih Roma u javnom sektoru. Nemačka razvoja saradnja u potpunosti podržava Rome i naše partnere u Srbiji da zajednički postignemo ovaj cilj - izjavio je Kristijan Šiling.

Gradonačelnica Niša, Dragana Sotirovski je istakla da su svi učesnici Programa, zajedno sa visoko obrazovanim Romima i Romkinjama, pokazali da niko nije zaboravljen i ostavljen.

- Lokalne samouprave na ovaj način pomažu da Romi i Romkinje ostanu u svojim gradovima i u svojoj državi. Na taj način možemo da motivišemo i ostale članove romske zajednice da se školuju i da ostanu u svojoj zemlji. Verujem da ćemo svi zajedno moći da pokažemo da smo na istom putu i da imamo isti cilj – objasnila je Dragana Sotirovski.

Državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Ninoslav Jovanović istakao je da je ovaj program pravi primer inkluzije.

-Ovi mladi ljudi su dobili jedinstvenu šansu i sada je na njima da je iskoriste i opravdaju poverenje koje im je ukazano u ovom programu. Program „Podsticanje zapošljavanja visoko obrazovanih Roma i Romkinja u jedinicama lokalne samouprave“ je razvijen kroz partnersku saradnju uključenih partnera kako bi rezultati doveli do zapošljavanja visoko obrazovanih Roma i Romkinja u javnom sektoru i jednoznačne poruke da je obrazovanje osnova razvoja svake zemlje i društva.

Formirana prva Platforma civilnog društva za socijalno uključivanje Roma i Romkinja

02. avgust 2022.

Danas je formirana prva Platforma civilnog društva za socijalno uključivanje Roma i Romkinja, koju čini 37 organizacija.

Platforma je deo dijaloga koji će se permanentno odvijati između organizacija civilnog društva i predstavnika javnih vlasti, nezavisnih tela, Koordinacionog tela za unapređenje položaja i socijalnog uključivanja Roma i Romkinja u Srbiji i onih kojima je misija da neposredno rade sa građanima, izjavila je ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić.

Platformu je iniciralo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a podržao program Nemačke razvojne saradnje "Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji" koji realizuje GIZ.

Šef odeljenja za privrednu saradnju nemačke ambasade Kristijan Šiling istakao je da je uključivanje romskih organizacija civilnog društva od suštinskog značaja za Srbiju na njenom putu ka prosperitetnom i inkluzivnom društvu.

Uspostavljanje Platforme civilnog društva za socijalno uključivanje Roma i Romkinja je ogroman korak ka formalizovanju učešća romskih organizacija civilnog društva u kreiranju politika. Uključivanje Roma je od suštinskog značaja za uspeh Strategije za inkluziju Roma, izjavio je Šiling.

Direktorka GIZ u Srbiji Daniela Funke izjavila je da socijalna inkluzija predstavlja jedan od najtežih zadataka za svako društvo, jer zavisi od interakcije svih oblasti života i sektora.

Socijalna inkluzija Roma i Romkinja je jedan od najvažnijih preduslova na putu Srbije da postane istinski otvorena i demokratska zemlja koja je zasnovana na principima ciljeva održivog razvoja. Srbija je usvojila jednu od retkih Nacionalnih strategija za inkluziju Roma u Evropi, rekla je Funke.

(Izvor: agencija Beta)

Gordana Čomić o primeni Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina

12. jul 2022.

Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu, u saradnji sa Ambasadom Češke Republike u Beogradu i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organizovala je danas sastanak sa predstavnicima ambasada i međunarodnim organizacijama u Beogradu. Tema sastanka je bila primena Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić informisala je učesnike sastanka o četvrtom mišljenju o Srbiji Savetodavnog komiteta o sprovođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina.

Pozdravljajući prisutne, ambasador Češke Republike u Srbiji Tomaš Kuhta istakao je prioritete češkog predsedavanja Savetom EU.

Šef Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu Tobias Flesenkemper je predstavio aktivnosti saradnje Saveta Evrope u Srbiji, uključujući i Horizontal Facility II.

(izvor: veb sajt kancelarije SE u Beogradu)

Čomić: Zakon o socijalnom preduzetništvu - zakon o ljudskim pravima

04. jul 2022.

U Palati Srbija u Beogradu danas je konstituisan Savet za socijalno preduzetništvo, a održao je i prvu sednicu, kojoj je prisustvovala i premijerka Ana Brnabić.

Brnabić je tom prilikom istakla da joj je izuzetno drago što je predsednica Vlade koja je usvajanje Zakona o socijalnom preduzetništvu privela kraju, kako bi počeo rad na težem delu – primeni zakona.

Mnogo izazova je pred nama kada je reč o primeni, ne treba se plašiti izmena i dopuna, jer je novo izuzetno kompleksna tema o kojoj uče i u EU i zemljama širom sveta, koje žele da izgrade potpuno inkluzivno društvo, u kome svi imaju jednake šanse, a najviše pažnje se poklanja upravo najranjivijim kategorijama, rekla je Brnabić.

Ocenila je da je Zakon o socijalnom preduzetništvu jedan od najboljih i najmodernijih zakona koji su usvojeni i to, kako je naglasila, zahvaljujući organizacijama civilnog društva.

Ovo je jedan od svetlih primera šta možemo da uradimo kada radimo zajedno, poručila je Brnabić i navela da je jedan od razloga zašto se toliko dugo čekalo na ovaj zakon upravo taj da ranije nije bilo poverenja između Vlade i tih organizacija.

Zbog toga su trpeli oni koji pripadaju najranjivijim kategorijama ovog društva i zato se nadam da će ovaj uspeh poslužiti za primer kako treba da radimo u budućnosti, rekla je Brnabić.

Ministarka Gordana Čomić podsetila je na “tri osmice – osam sati spavanja, rada i slobodnog vremena”.

Pre 170 godina govorili smo da ljudi imaju prava kada nešto rade, a tek skoro smo uočili' da sa nama žive i ljudi koji ne mogu sami da rade osam sati, ili to mogu sa teškoćama, i da oni ne mogu da stignu na red do svojih osam sati rada, upozorila je Čomić.

Zato je Zakon o socijalnom preduzetništvu nazvala zakonom o ljudskim pravima, što je podržala i premijerka.

Čomić je upozorila i da su prepreke za ranije usvajanje zakona bile i u sklonosti da se omalovažavaju novine koje su upravo usmerene na ostvarivanje ljudskih prava.

Biće komentara da je sve ovo bez veze, ali naše uverenje je da će primena ovog zakona očovečiti naše društvo, poručila je Čomić.

Ambasador Tomas Šib ocenio je da je osnaživanje ranjivih grupa stanovništva ključna na putu Srbije ka izgradnji inkluzivnog i uspešnog društva.

Izvor: RTV

Čomić: Životna sredina i profit nisu u sukobu, niti će ikada biti

30. jun 2022.

Ako danas u razvijenom delu sveta privatne kompanije, javna preduzeća, bilo ko misli da je održivo sa nezadovoljnim ljudima imati razvoj, onda duboko greši, izjavila je danas ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić na konferenciji o društveno odgovornom poslovanju CSR Srbija 2022. u Narodnoj skupštini.

Kako je naglasila, u pripremi je strategija ljudskih prava u Srbiji gde privatni sektor ima izuzetno važnu ulogu, kao i okvir u kome je jasno definisano kako poštujemo ljudska prava, kako ih vide kompanije, kako vidimo ljudski razvoj i da ljudi koji zajedno rade sa nama na izgradnji kompanije i njenom razvoju budu cenjeni i zaštićeni.

Suština uloge Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je razbijanje stereotipa i ponuda da budemo alat kompanijama u privatnom i javnom sektoru u onome što mi zovemo „očovečenje profita“, rekla je Čomić i dodala da je prva predrasuda koju treba razbiti da su životna sredina i profit u sukobu.

Nisu. Nikad nisu bili u sukobu i nikad neće biti u sukobu, poručila je Čomić.

Na skupu su govorili i predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, direktorka UNICEF-a Dejana Kostandinova,  posebna savetnica ministarke kulture i informisanja Gordana Predić i direktor Color Press-a Robert Čoban. 

Završeni radovi na vodovodnoj mreži u selu Vojka – 18 romskih domaćinstava ima pristup pijaćoj vodi

30. jun 2022.

Državne sekretarke u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društvni dijalog, Mina Rolović – Jočić i Olena Papuga,  ambasador Savezne Republike Nemačke Tomas Šib i menadžerka Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije Dragana Jovanović Arijas, posetili su danas porodice kojima je obezbeđen pristup čistoj, pijaćoj vodi kroz radove izvršene na vodovodnoj mreži u Staroj Pazovi u naselju Vojka. Ovim radovima je obezbeđeno priključenje 18 romskih domaćinstava na novoizgrađenu vodovodnu mrežu i puštanje vode za svaku stambenu jedinicu. Radovi su sprovedeni u okviru projekta „Smanjenje dodatne ranjivosti Roma, Romkinja i drugih marginalizovanih grupa izazvane pandemijom COVID-19 u 18 lokalnih samouprava” koji se realizuje u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji”, u saradnji sa Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbHu i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Olena Papuga, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, zahvalila se svim učesnicima u projektu što su prepoznali potrebe pripadnika romske manjine i adekvatno odreagovali na njih.

Preko 500 porodica je dobilo pristup pijaćoj vodi zahvaljujući projektu koji realizuje Ministarstvo u partnerstvu sa Nemačkom razvojnom saradnjom. Ovim projektom smo zajednički pokazali da su solidarnost i partnerstvo ključni u podršci najugroženijim i marginalizovanim grupama, izjavila je Papuga.

Ambasador Tomas Šib je istakao da je izgradnja održivih inkluzivnih zajednica jedan od temelja Evropske unije i da je Nemačka kao najveći bilateralni donator Republike Srbije uvek spremna da podrži inkluziju Roma i drugih marginalizovanih grupa.

Naša podrška uvek je bila usmerena na pronalaženje dugoročnih rešenja, a obezbeđivanje stabilnog priključka na vodovodnu mrežu jedan je od najboljih primera iz prakse. Ključni faktor za uspeh ovog projekta je u partnerstvu i saradnji lokalnih samouprava, javnih komunalnih preduzeća, organizacija civilnog društva, Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srbije, Nemačke razvojne saradnje, i Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, uz aktivno učešće krajnjih korisnika, koji su svojim radom doprineli intervenciji, izjavio je ambasador Šib.

Dragana Jovanović Arijas, menadžerka Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije istakla je da je saradnja između različitih sektora jedan od ključnih aspekata kada je reč o pronalaženju održivih rešenja.

Ovo je primer dobre prakse koji nam daje dobar osnov da verujemo da su ovakva rešenja moguća i u drugim gradovima i opštinama koji se suočavaju sa sličnim izazovima i da je moguće pronaći trajna rešenja za probleme sa kojima se pojedini građani suočavaju čitav svoj život. Cilj nam je da ovim projektom obuhvatimo što veći broj porodica i ljudi i dosadašnja saradnja je dobar pokazatelj da u tome možemo da uspemo, naglasila je Jovanović Arijas.

20. godina obrazovanja na hrvatskom jeziku

01. jul 2022.

Jedan od četiri praznika hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji je Dan rođenja biskupa Ivana Antunovića, povodom kog je Nacionalni savet hrvatske nacionale manjine u petak, 24. juna 2022. godine  u Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici priredio svečanu akademiju na kojoj su uručena priznanja i nagrade najboljim učenicima i prosvetnim radnicima.

Nacionalni savet hrvatske nacionale manjine svake godine nagrađuje najbolje među učiteljima, nastavnicima i direktorima, a ove godine prvi put je dodeljena nagrada »crveno penkalo«, koju je dobila učiteljica Ana Čavrgov, koja u nastavi na hrvatskom jeziku predaje 20 godina, dakle od samog početka postojanja.

Dobitnica titule »crvena kravata« koja na simboličkom planu predstavlja priznanje za postignute uspehe u školi  je Lea Vojnić, đak generacije u subotičkoj OŠ »Matko Vuković«, a ove godine je prvi put dodeljena i nagrada »crvena mašna« koju je  dobila učenica generacije srednjoškolskog uzrasta Leona Matković, učenica subotičke Gimnazije »Svetozar Marković«.

Na svečanosti su nagrađeni i učenici osnovnih i srednjih škola za postignute rezultate u izvannastavnim aktivnostima u kojima su osvojili jedno od prva tri mesta u ekipnim ili pojedinačnim takmičenjima, zatim učenici koji su postigli skroz odličan uspeh, oni koji su na školskim, opšinskim, okružnim odnosno republičkim takmičenjima iz različitih predmeta osvojili jedno od prva tri mesta.

Na svečanoj akademiji je bila prisutna Olena Papuga, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a prisutnim se na akademiji obratila predsednica Nacionalnog saveta hrvatske nacionale manjine, Jasna Vojnić podsećajući, da je za 20 godina obrazovanja razrešena  velika većina preduslova za kvalitetno obrazovanje na hrvatskom jeziku.

»Oko 300 udžbenika je izrađeno i odobreno, a trenutno je 108 udžbenika u upotrebi za osnovnu i 46 za srednju školu i Nacionalni savet hrvatske nacionale manjine svake godine ozdvaja značajna sredstva za kupovinu oko 2 000 udžbenika za naše učenike. Svake godine donatori uz posredovanje Nacionalnog saveta hrvatske nacionale manjine osiguraju sredstva za organiziranje četiri autobuske linije za prevoz učenika od kuće do škole. Ove je godine četvrta generacija stručnog kadra stasala na lektoratu. Svake godine oko 750 dece ide na oko 15-ak studijskih putovanja, izleta i drugih vannastavnih aktivnosti. Svake godine organizuje  se 15-ak stručnih usavršavanja za kadrove u nastavi na hrvatskom jeziku« - istakla je Vojićeva.

Na svečanosti je bio prisutan i ministar nauke i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuks, koji je rekao da se primećuje veliki napredak u obrazovanju u odnosu na  12 godina pre.

IZVOR: Portal Hrvatska riječ (www.hrvatskarijec.rs )

FOTO: subotica.info (www.subotica.info)

Pokrenut program „Podsticanje zapošljavanja visokoobrazovnih Roma i Romkinja u jedinicama lokalne samouprave“

24. jun 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u saradnji sa GIZ-om i partnerima Kancelarijom za Inkluziju Roma AP Vojvodine i Udruženjem romskih studenata, pokrenulo je program „Podsticanje zapošljavanja visokoobrazovnih Roma i Romkinja u jedinicama lokalne samouprave“. Program se realizuje u okviru projekta „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“, koji u našoj zemlji sprovodi Nemačka razvojna saradnja.

Uloga države je da napravi normativni okvir u kojoj će svi njeni građani biti ravnopravni, te sprovodi mere koje vode smanjivanju društvenih nejednakosti i siromaštva romske zajednice. Stoga je program „Podsticanje zapošljavanja visokoobrazovnih Roma i Romkinja u jedinicama lokalne samouprave“, koncipiran da omogući zapošljavanje trideset visoko obrazovanih Roma i Romkinja u jedinicama lokalne samouprave u struci za koju je stečena akademska i strukovna vrsta kvalifikacije, odnosno šesti i sedmi nivo kvalifikacije, izjavila je Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Kako je navela, planirano je da trajanje programa bude najmanje osam meseci, od 01. avgusta 2022. godine do 31. marta 2023. godine, a na jedinicama lokalne samouprave je da obezbede radno angažovanje na poslovima koji odgovaraju stručnoj spremi svakog lica uključenog u realizaciju programa.

Upućujući javni poziv jedinicama lokalne samouprave za uključivanje u program kojim se podstiče zapošljavanja i osnažuje društveni položaj visokoobrazovnih Roma i Romkinja u Srbiji, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Gordana Čomić i državni sekretar Ninoslav Jovanović izrazili su uverenje da će Republika Srbija nastaviti sa tom pozitivnom praksom, u cilju eliminisanja diskriminacije Roma i Romkinja i postizanja veće socijalne uključenosti u svim segmentima društva.

Programi stručne prakse za pripadnike manjina u državnim institucijama - podrška inkuluziji mladih

16. jun 2022.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić i šef misije OEBS-a u Srbiji Jan Bratu izjavili su danas u Novom Pazaru da su programi stručne prakse za pripadnike manjina u državnim institucijama dobra podrška inkuluziji mladih iz različitih zajednica.

Oni su na svečanoj dodeli sertifikata polaznicima trećeg ciklusa Programa izrazili nadu da će, i pored ograničenih sredstava, projekat biti nastavljen i sa više polaznika.

Šef Misije OEBS naglasio je da je Vlada Norveške obezbedila sredstva za nastavak realizacije projekta, ali i da ograničena sredstva u ovom trenutku limitiraju i uključivanje većeg broja polaznika.

Voleo bih da je to moguće, ali imali smo izazova sa nalaženjem finansijskih sredstava, rekao je Šef Misije OEBS u Srbiji.

Ministarka Gordana Čomić izrazila je želju da Srbija u bliskoj budućnosti preuzme program i u njega uključi više polaznika.

Ono na čemu će naše ministarstvo insistirati i uraditi jeste da se program nastavi, da bude godišnji program i sa mnogo više mladih, izjavila je Čomić.

Dodala je i da žali što je u ovogodišnjem programu učestvovalo samo dvoje pripadnika albanske manjine.

Elma Alivodić, jedna od polaznica iz Novog Pazara, ocenila je da je praksa u državnoj instituciji dobra osnova za dalji rad i usavršavanje.

Verujem da svi možemo iskoristi benefit ovog programa na pravi način i olakšati sebi dalji put ka vrhu, rekla je Alivodić.

Deset odabranih učesnika bili su raspoređeni su u osam institucija, a tokom trajanja stručne prakse svako od učesnika radio je uz podršku dodeljenih mentora.

Ove godine program stučne prakse finansirale su stalne misije Austrije, Turske i SAD pri OEBS-u, kao i Vlada Švajcarske.

„Ljudska prava mladih u Republici Srbiji u 2021. godini“

2. jun 2022.

Beogradski centar za ljudska prava predstavio je 31. maja na online događaju godišnji izveštaj „Ljudska prava mladih u Republici Srbiji u 2021. godini“.

Na događaju su se pored autora izveštaja obratili Ivana Joksimović, v. d. pomoćnika ministra ispred Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Milan Marković, šef Tima za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Srbiji i Sonja Tošković, izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava.

Ivana Joksimović, v. d. pomoćnika ministra u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je istakla da Republika Srbija kroz nacionalni mehanizam za praćenje UN preporuka za ljudska prava prati sprovođenje svih preporuka koje naša država dobija od Ujedinjenih nacija u oblasti ljudskih prava i u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama redovno izveštava ugovorna tela i Savet za ljudska prava Ujedinjenih nacija o njihovoj primeni. U okviru preporuka određeni broj se odnosi na položaj mladih osoba.

Joksimović je podsetila da su sednici Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava neposredno pred razmatranje periodičnog izveštaja Republike Srbije o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, mladi imali priliku da predstave ključne nalaze iz svojih izveštaja i u dijalogu sa članovima Saveta i državnom delegacijom razgovaraju o pitanjima od značaja za unapređenje položaja mladih.

Po prvi put, zahvaljujući aktivnostima mladih na izradi alternativnih izveštaja Srbija Republika je ove godine u martu mesecu od Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija dobila preporuke u odnosu na unapređenje položaja mladih i to u delu koji se odnosi na uključenost na tržište rada i preduzimanje efikasnih mera za zašštitu od radne eksploatacije učenika u dualnom sistemu obrazovanja, kao i pristupu besplatnoj pravnoj pomoći. Ona je obavestila učesnike da će Savet nastaviti praksu organizovanja tematskih sednica, kao i da će jedan broj sednica biti posvećen položaju mladih i omladinskim politikama.

Takođe, Joksimović je upoznala prisutne da je naša država u maju mesecu dostavila četvrti i peti periodični izveštaj o primeni Konvencije o pravima deteta, koji je uključio stavove dece i mladih o primeni preporuka Komiteta za prava deteta. Izveštaj je pratio i aneks organizacija civilnog društva u vezi sa realizacijom preporuka Komiteta za prava deteta.

Na kraju najavila je da će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organizovati seriju društvenih dijaloga posvećenih pravima deteta u našoj državi.

Autori izveštaja o ljudskim pravima mladih istakli su da novina ovog izveštaja u odnosu na prethodne jesu preporuke autora koje su pre svega usmerene ka odgovornima, donosiocima odluka, institucijama i onima koji pomažu, štite i zagovaraju, organizacijama mladih i za mlade ali i prema mladima. Podaci iz izveštaja pokazuju da su se mladi u Srbiji u 2021. godini suočavali sa brojnim izazovima u ostvarivanju ljudskih prava, naročito prava na rad, obrazovanje, slobodu kretanja i mirnog okupljanja, informisanost, a posebno u ostvarivanju prava na zdravlje u uslovima globalne pandemije virusa korona i zaštitu životne sredine.

Sednica Saveta za nacionalne manjine – 27. maj 2022. godine

27. maj 2022.

U Vladi Republike Srbije, u petak, 27. maja 2022. godine, održana je sednica Saveta za nacionalne manjine kojom je predsedavala predsednica Vlade Ana Brnabić, zajedno sa ministarkom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordanom Čomić.

Na sednici su bili prisutni predstavnici svih nacionalnih saveta i predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije. Premijerka Ana Brnabić, koja je i predsednica Saveta, ukazala je na nekoliko aktivnosti koje će u narednom periodu biti važne za unapređenje rada nacionalnih saveta nacionalnih manjina. U junu mesecu će biti završena izrada Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, koji će biti plod zajedničkog rada predstavnika svih nacionalnih saveta nacionalnih manjina i državnih organa. Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, je podržala Evropska unija i Savet Evrope, a on će pozicionirati Srbiju kao zemlju koja poštuje prava nacionalnih manjina.

Prema rečima premijerke, unapređenje ljudskih i manjinskih prava i nulta tolerancija prema diskriminaciji bilo koje vrste ostaju glavni ciljevi kojima Srbija stremi.

Kada je reč o Budžetskom fondu za nacionalne manjine, on i za ovu godinu iznosi 30 miliona dinara, a prioritetna oblast je kultura. Cilj konkursa će biti unapređenje i jačanje kulturno-jezičkog identiteta nacionalnih manjina u Republici Srbiji.

Na sednici je bilo reči i o tome da su izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina planirani u istom periodu kao i popis stanovništva, pa su predstavnici nacionalnih saveta smatrali da bi zbog toga bilo dobro da se ti izbori odlože i taj svoj predlog su predali predsednici Vlade.

Resorna ministarka Gordana Čomić, koja je i zamenica predsednice Saveta, rekla je da će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao alat nacionalnim savetima imati konsultacije sa svim nadležnom organima u vezi predloga Koordinacije.

Čomić je dodala da je Ministarstvo posvećeno rešavanju svih problema nacionalnih manjina kroz dijaloge i jačanje međusobnog poverenja u duhu tolerancije, što će doprineti razvoju društva u celini.

Pored predstavnika nacionalnih saveta nacionalnih manjina, sednici Saveta prisustvovali su i predstavnici Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama.

Održan prvi ciklus obuka u cilju unapređenja saradnje javnog i civilnog sektora u procesu donošenja odluka

25. maj 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organizovalo je u saradnji sa Beogradskom otvorenom školom u prethodnom periodu 4 obuke u cilju unapređenja saradnje javnog i civilnog sektora u procesu donošenja odluka.

Obuke su organizovane u okviru EU projekta „Dijalog promena: podrška reformama kroz saradnju organizacija civilnog društva i javnih vlasti“ u svrhu unapređenja znanja i veština u oblasti razvoja saradnje javne uprave i civilnog sektora u donošenju odluka, odnosno razmene iskustava i definisanja potencijalnih partnerstava organizacija civilnog društva i organa javne vlasti.

Dve dvodnevne radionice na temu „Saradnja organa javne uprave sa organizacijama civilnog društva u procesu donošenja odluka“ organizovane su tokom marta i aprila u Beoradu i Nišu za preko 40 predstavnika organizacija civilnog društva i organa javne uprave. Osnovni cilj dvodnevnih obuka bio je jačanje kapaciteta predstavnika oba sektora za razumevanje važnosti međusobne saradnje u procesu donošenja propisa i dokumenata javnih politika, razvoj različitih mehanizama saradnje i njihove implementacije u praksi.

Nakon toga, sa učesnicima su bile organizovane onlajn radionice na temu značaja uspostavljanja partnerstva između dva sektora. Osnovni cilj ovih radionice odnosio se na podsticanje dalje saradnje među učesnicima prethodno realizovanih obuka i to kroz praktičnu primenu znanja i veština stečenih tokom dvodnevnih obuka, predstavljanje primera dobre prakse grada Kraljevo i opštine Bečej i dalju međusobnu razmenu iskustava.

Ove obuke pokazale su visok nivo zainteresovanosti za temu saradnje dva sektora u donošenju odluka, dok je zajedničko učešće predstavnika oba sektora, odnosno istovremeno prisustvo zaposlenih u javnoj upravi i predstavnika OCD naišlo na pozitivan stav učesnika, doprinelo interaktivnosti i omogućilo direktnu razmenu informacija i iskustava.

Održavanje sledećeg ciklusa obuka na ovu temu planirano je za jesen 2022. godine.

Vlada Republike Srbije usvojila Četvrti i peti periodični izveštaj Republike Srbije o primeni Konvencije o pravima deteta

23. maj 2022.

Vlada Republike Srbije je na sednici 19. maja 2022. godine usvojila objedinjeni Četvrti i peti periodični izveštaj Republike Srbije o primeni Konvencije o pravima deteta, kojim je obuhvaćen period od početka 2017. do kraja 2021. godine.

Prvi deo izveštaja prati primenu Konvencije i dva fakultativna protokola uz odgvovore na 41 preporuku koja je dobijena nakon razmatranja prethodnog periodičnog izveštaja, 2017. godine, a drugi deo čine aneksi (prvi aneks sadrži plan ispunjavanja preporuka Komiteta za prava deteta, drugi koji sadrži informacije koje su dale organizacije civilnog društva u vezi sa primenom preporuka i treći aneks sadrži statističke i druge podatke koji prate izveštaj).

Po prvi put u okviru procesa izveštavanja ugovornih tela Ujedinjenih nacija, uz svoj izveštaj, Republika Srbija će dostaviti i aneks koji uključuje stavove i mišljenja organizacija civilnog društva o primeni preporuka Komiteta za prava deteta u Republici Srbiji.

Za potrebe izrade izveštaja ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić je formirala Posebnu radnu grupu u čiji rad su bili uključeni predstavnici Narodne skupštine Republike Srbije, republičkih i pokrajinskih organa i institucija, Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Regulatornog tela za elektronske medije, Platforme organizacija za saradnju sa UN mehanizmima, Koalicije za monitoring prava deteta, Mreže organizacija za decu Srbije, Centra za socijalnu politiku, Centra za istraživanje i razvoj društva IDEAS i udruženja Praksis. U toku procesa rada na izradi izveštaja konsultovana su i deca iz Dečijeg informativno kulturnog servisa – DH, koji je funkcioniše kao tinejdžerski klub u okviru Centra za prava deteta, a njihova mišljenja i stavovi uključeni u izveštaj.

Deca su pohvalila inicijativu Saveta za praćenje primene UN preporuka da uključi decu u društveni dijalog povodom izveštavanja o primeni Konvencije o pravima deteta i pozvala donosioce odluka da ovakav vid saradnje primenjuju u vezi sa sprovođenjem javnih politika u oblasti prava deteta. Kao jedan od načina da se njihovo mišljenje čuje deca su predložila unapređenje rada učeničkih parlamenata kroz uvođenje prava na glas unutar školskih odbora. U vezi sa pravom na privatnost deca su istakla da „zabrinjava senzacionalističko izveštavanje medija kojima se krši pravo na privatnost što dovodi do opasnosti od sekundarne viktimizacija dece u sudskim postupcima“.

U izveštaju se navodi da je u proteklih pet godina unapređen institucionalni, zakonodavni i strateški okvir u oblasti prava deteta. Značajno je da su uspeh ostvarenosti preporuka resori i civilno društvo merili na isti način, kroz indikatore koji su zajednički razvijali u periodu nakon dobijanja zaključnih zapažanja sa preporukama Komiteta za prava deteta. Od ukupno upućene 41 preporuke Komiteta za prava deteta, u Planu preporuka koji vodi Savet za praćenje primene UN preporuka je evidentirano da je četiri preporuke realizovano u potpunosti, dve se realizuju u kontinuitetu, tri nisu realizovene, dok se 32 preporuke nalaze u fazi realizacije, iz razloga jer se neki procesi odvijaju kontinuirano ili neki od indikatora nije u potpunosti realizovan. Za preporuke koje nisu sprovedene ili nisu u potpunosti sprovedene u izveštajnom periodu, kroz dijalog na radnim grupama, resori i organizacije civilnog društva pokušali su da pronađu najadekvatnija rešenja.

Proces praćenja primene preporuka od samog početka su podržavali UNICEF, Tim za ljudska prava UN-a i Misija OEBS-a u Srbiji. Savet za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava imao je važnu ulogu u procesu koordinacije i pripreme izveštaja. U okviru rada Saveta formirana je tematska grupa koje je pružala stručnu i savetodavnu podršku formalnoj radnoj grupi za izradu izveštaja. aktera na praćenju primene dobijenih preporuka u oblasti ljudskih prava.

Gradimo društvo ravnopravnih

20. maj 2022.

Uključenost je proces koji svedoči o tome gde živim i sa kim živimo, ali ono što treba da menjamo je način na koji živimo, kako se ophodimo prema drugima, da se prekine sa omalovažavanjem i nipodaštavanjem drugih, da gradimo društvo jednakih. To je ključna poruka koju danas šaljemo, sa nadom da će i drugi slediti naš put. Obraćajući se učesnicima dijaloga „Socijalna inkluzija Roma i drugih osetljivih grupa u Srbiji 2019-2022“, Čomić je rekla da je srž inkluzije društveni proces, a da je uloga države da napravi normativni okvir u kojoj će svi njeni građani biti ravnopravni.

Nažalost, u prirodi ljudske vrste je i da mrzi, omalovaža, što se vidi i na primeru Roma. Nasuprot tome, mi se borimo da sva deca imaju isti pristup obrazovanju, zdravlju, stanovanju, da se deca među sobom ne razlikuju na osnovu etičkog, nacionalnog ili verskog porekla. Na optužbe o navodnim privilegijama Roma, odgovaramo „stavite se njihove cipele“ i njihove porodice, živite na način kako Romi preživljavaju, pa onda govorite o privilegijama. Radimo zajedno, ne manjine sa manjinama, ili većina da odlučuje, već svi zajedno. Ništa o Romima, bez Roma za stolom, poručila je Čomić.

Projekat Ekumenske humanitarne organizacije „Socijalna inkluzija Roma i drugih osetljivih grupa u Srbiji 2019-2022“ zasnovan je na dvadesetogodišnjem iskustvu u radu sa osetljivim grupama i ima za cilj da doprinese procesu socijalne inkluzije kroz unapređenje životnih uslova siromašnih romskih i drugih socijalno ugroženih porodica.

Važan deo projektnih aktivnosti ima za cilj da doprinese uspešnom sprovođenju interkulturalnog obrazovanja u odabranim školama kao i podršku u radu sa decom i mladima iz socijalno ugroženih porodica.

Uspostavljena saradnja EHO sa državnim i lokalnim institucijama kroz projektne aktivnosti doprineće unapređenju postojećih politika i praksi koje su usmerene na unapređenje položaja Roma i drugih osetljivih grupa u Srbiji.

Projekat se sprovodi u deset jedinica lokalnih samouprava u Srbiji.

Proslava 220. godišnjice doseljenja Slovaka u Kovačicu

20. maj 2022.

Na centralnoj proslavi jubileja 220. godina dolaska Slovaka u Kovačicu, koja je održana u subotu, 14. maja 2022. godine, pored mnogobrojnih gostiju iz Republike Srbije i Slovačke Republike, prisustvovala je i Olena Papuga, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

„Bio je to veliki praznik ne samo za Kovačicu već i za sve Slovake koji su sa Gornje zemlje tadašnjeg Austro-Ugarskog carstva došli na Donju zemlju i oplemenili je svojim marljivim radom čuvajući svoju tradiciju, veru i jezik do današnjih dana. Ovi vredni ljudi Republiku Srbiju predstavljaju i naivnim slikarstvom i pred vratima su da ih UNESKO uvrsti u kulturnu baštinu“, rekla je Olena Papuga.

Na glavnom kovačičkom trgu tokom čitavog dana trajao je bogat kulturno-umetnički program na kom su učestvovala kulturno-umetnička društva predstavljajući bogat folklor i narodnu nošnju Slovaka iz cele AP Vojvodine, gde pretežno  živi ova nacionalna zajednica. Večernji program obogatila je u svetu poznata grupa „Kandračovci“ koja je došla iz njihovog starog kraja.

U prostorijama Udruženja žena „Kovačičanke“, koje postoji 102 godine, otvorena je izložba narodnih nošnji.
Svojim naivnim slikarstvom Republiku Srbiju stavljaju na svetsku mapu umetnosti, pa je tim povodom predstavljena slika „Moja jedinstvena Kovačica“ koju su 19 naivnih slikara poklonili Opštini Kovačica.

Na večernjoj svečanoj akademiji je direktor Kancelarije za Slovake u dijaspori iz Bratislave Milan Jan Pilip  dodelio Galeriji naivne umetnosti medalju te Kancelarije, odnosno Ministarstva inostranih poslova Republike Slovačke.

Mržnja se lako bira, a ljubaznost mora da se uči

20. maj 2022.

Na Završnoj konferenciji ,,100 za budućnost'' predstavljeni su rezultati istoimenog projekta, koji je sproveden u okviru šireg programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“ koji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Na inicijativu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Kancelarija za inkluziju Roma AP Vojvodine realizovala je projekat „100 ZA BUDUĆNOST“ sa partnerom Centrom za razvoj romske zajednice "Amaro Drom".

Osnaživanje 100 Romkinja bio je opšti cilj projekata koji je usmeren na njihovo aktivno učešće u lokalnim zajednicama i u široj zajednici uz kreiranje lokalnih i nacionalnih politika koje su usmerene na Rome i Romkinje.  Činjenica je da je unapređena saradnja među Romkinjama, organizacijama i državnim institucijama relevantnim za ljudska prava i rodnu ravnopravnost kroz edukativne sesije, interakciju i razmenu njihovih iskustava, izazova i mogućih rešenja.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog izjavila je nešto što je ostavilo jak utisak na žene i ovoga puta:
Mržnja se lako bira, a ljubaznost mora da se uči.

Kratka rečenica: Dobro došli u vašu kuću, je u suštini srž ljudskih prava. Znači da i onaj ko ne misli baš da ste dobrodošli zna da je društveno pravilo i obaveza da zna da mora da vas dočeka dobrodošlicom.

Ženama verovatno ne treba mnogo više od toga i zbog toga je bilo važno da ovo naše druženje, zajednička razmena iskustava i unapređenje zajedničkih znanja, uz podršku GIZ-a, i uz rad Kancelarije za inkluziju, a sa partnerstvom Savetom za romske nacionalne manjine, zbog svega toga je bilo važno da nađemo načina za sva ona mesta, za sve one kuće u koje ulazite gde stoji neko neljubazan, kažete: Zaboravio si da mi kažeš dobrodošla, ovo je tvoja kuća.

Tako se ne stvara samo bolje okruženje za Romkinje, tako se ne gradi samo aktivizam Romkinja za sve poslove koji su tu pred nama da ih obavimo u romskoj nacionalnoj manjini, tako se pravi čovečnije društvo u Srbiji – izjavila je ministarka Čomić.

Ministarka je i ovoga puta uspela da ženama ukaže na činjenice da moraju da budu poštovane, da moraju sebe da cene jer samo tako možemo da utičemo na ljude oko sebe kao i na samopoštovanje.

Održana sednica Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava

19. maj 2022.

Na sednici Saveta za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, 16. maja 2022. godine predstavljen je Nacrt četvrtog i petog periodičnog izveštaja Republike Srbije o primeni Konvencije o pravima deteta. Sednici je predsedavala ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić.

Sednici su pored članova Saveta, prisustvovali predstavnici nezavisnih tela, organizacija civilnog društva, kao i predstavnici Dečijeg informativno kulturnog servisa – DH, koji je funkcioniše kao tinejdžerski klub u okviru Centra za prava deteta. Oni su na tematskoj sednici imali priliku da pred donosiocima odluka iznesu svoje mišljenje i stavove o primeni Konvencije o pravima deteta, što je naročito važno sa stanovišta preporuke Komiteta za prava deteta kojom se država potpisnica podstiče da osigura da se stavovima dece posveti dužna pažnja i da ojača stvaranje smislenog prostora kroz koji deca mogu da utiču na javne politike. Njihovi stavovi i mišljenja uključeni su u izveštaj koji naša država treba da dostavi Komitetu za prava deteta do 24. maja 2022. godine.

Po prvi put u okviru procesa izveštavanja ugovornih tela Ujedinjenih nacija,  uz svoj izveštaj, Republika Srbija će dostaviti i aneks koji uključuje stavove i mišljenja organizacija civilnog društva o primeni preporuka Komiteta za prava deteta u Republici Srbiji.

Savet za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava imao je važnu ulogu u procesu koordinacije i pripreme izveštaja. Naime, u okviru rada Saveta formirana je tematska grupa koje je pružala stručnu i savetodavnu podršku formalnoj radnoj grupi za izradu izveštaja.

Republika Srbija je izradila periodični izveštaj na osnovu razvijenog Plana za praćenje primene preporuka Komiteta za prava deteta, za čije vođenje je zadužen ovaj Savet. Navedeni Plan sadrži preporuku, nadležan resor za njeno sprovođenje, rok, indikatore merenja stepena realizacije preporuka, povezanost preporuka sa Ciljevima održivog razvoja iz Agende 2030 UN-a. Na razvijanju Plana resori su zajedno radili sa organizacijama civilnog društva. Ovaj model rada koristiće se  i za izradu svih ostalih periodičnih izveštaja za Ujedinjene nacije kao primer dobre prakse i multisektorske saradnje svih relevantnih aktera na praćenju primene dobijenih preporuka u oblasti ljudskih prava.

Srbija odlučna da gradi društvo jednakih prava za sve

17. maj 2022.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Gordana Čomić izjavila je danas da naša zemlja neće odustati od svoje privrženosti izgradnji društva sa kulturom ljudskih prava i vladavinom prava, a u kojem će se svi osećati potpuno jednako.

Čomić je na prijemu povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, koji su organizovali Kancelarija Saveta Evrope u Srbiji, EuroPride 2022 Beograd i Ambasada Francuske u Srbiji, istakla da je to cilj Vlade i volja stanovništva u Srbiji.

Ne želimo da odustanemo od toga da i u 21. veku razuveravamo ljude da je popularno nekog mrzeti, maltretirati i ubijati. Želimo da budemo deo sveta koji razume da su ljudska prava, koliko god bila krhka, jedino što naša ljudska vrsta ima, poručila je ministarka.

Ona je navela da ovaj dan treba sve da nas podseti na paradoks ljudske vrste da ponekad sa velikom lakoćom biramo nasilje i mržnju, a da veoma teško učimo jedni druge ljubaznosti, poštovanju i uvažavanju onog drugog, samo malo različitog od nas samih.

Ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar istakao je da su svuda u svetu homoseksualne, biseksualne i transrodne osobe žrtve uznemiravanja i torture, pa često i ubistava, a da veliki broj tih dela ostane nekažnjen.

Homokseksualnost je i dalje prekršaj i zločin u više od 70 zemalja u svetu, a u desetak država za homoseksualizam je zaprećeno smrtnom kaznom, naveo je on i dodao da se u nekim zemljama homoseksualnost i transeksualnost i danas smatraju bolestima.

Ambasador je rekao da Francuska podržava cilj univerzalne humanizacije homoseksualnosti, aktivno radi na tom pitanju sa partnerima, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i različitim organizacijama civilnog društva.

On je saopštio da je Francuska, povodom povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, odlučila da simbolično podigne zastavu EuroPride 2022 na svojim ambasadama.

Košar je skrenuo pažnju i na ciklus debata „Šta je rod“, koji Francuski institut organizuje čitave godine i koji omogućuje da dođe do razmene mišljenja na tu temu.
Ambasador je ukazao i na kampanju koju je započeo Savet Evrope na Zapadnom Balkanu pod nazivom „Blokiraj mržnju, širi ljubav“, koja ima za cilj borbu protiv govora mržnje.

Zamenica šefa Kancelarije Saveta Evropeu Beogradu Nadia Ćuk ukazala je na to da je Srbija postigla veliki napredak u borbi protiv diskriminacije i poštovanju ljudskih prava i da će biti prva zemlja na Balkanu koja će biti domaćin EuroPride.

(Izvor: veb sajt Vlade Republike Srbije)

Pružanje podrške radu Savetima za međunacionalne odnose u lokalnim samoupravama

17. maj 2022.

U okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Saveta Evrope „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji“ u aprilu i maju su održani radni sastanci sa članovima i članicama Saveta za međunacionalne odnose devet jedinica lokalnih samouprava u Republici Srbiji, na kojima je bila prisutna i državna sekretarka  u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Olena Papuga,  Dragana Vujkov Radulović, samostalna savetnica za prava nacionalnih manjina u Stručnoj službi Zaštitnika građana i Fahrudin Kladničanin ispred Saveta Evrope.   

Od 2017. godine do danas ova tema je višestruko prepoznatljiva i kroz izmene Zakona o lokalnoj samoupravi 2018. godine, preko formiranja ovih tela 2019. godine od strane JLS, konsultovanje istih prilikom promena naziva ulice, trgova i sl, međutim praksa kao i međunarodni izveštaji i dalje ukazuju na potrebu za daljim unapređenjem rada ovih tela.

U proteklom periodu, u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Zaštitnika građana i Kancelarije Savete Evrope u Beogradu održani su radni sastanci i obuke za članove i članice Saveta za međunaconalne odnose u Novom Pazaru, Bujanovcu, Beočinu, Bačkoj Palanci, Bosilegradu, Petrovcu na Mlavi, Somboru i Subotici, a jedino Vrbas nije organizovao dogovorenu obuku.

Saveti za međunacionalne odnose su preko potrebna tela u jedinicama lokalne samouprave kako zbog zakonom utvrđene svrhe i nadležnosti, tako i zbog razvoja unutrašnjih kapaciteta lokalnih samouprava. Obaveza jedinica lokalne samouprave je da omogući stručno-administrativnu podršku radu Saveta.

Evidentirani problemi koji postoje u funkcionisanju saveta za međunacionalne odnose uglavnom se odnose na centralizaciju jedinica lokalnih samouprava, snažnom uticaju političkih partija na rad lokalnih samouprava, nedovoljnim kapacitetima jedinica lokalne samouprave, odsustvo građanske inicijative i društvene solidarnosti, nerazvijenim kapacitetima članova i članica saveta. U tom pogledu članovi i članice saveta za međunacionalne odnose istakli su potrebu za podizanjem stručnih kapaciteta i osmišljavanje zajedničkih aktivnosti koje bi se realizovale u jedinicama lokalne samouprave u partnerstvu sa različitim akterima iz lokalnog i nacionalnog nivoa. 

U Republici Srbiji 72 JLS su višenacionalne i imaju obavezu da formiraju savete za međunacionacionalne odnose.

O značaju Šumanove deklaracije u Sremskim Karlovcima

9. maj 2022.

Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Boris Milićević, otvorio je u ponedeljak, 9. maja 2022. godine, na Dan Evrope, završni događaj u okviru projekta „DESIRE u Sremskim Karlovcima.

Projekat „DESIRE - Šumanova deklaracija: Inicijativa za revitalizaciju Evrope“ otpočeo je sa realizacijom krajem 2020. godine, u okviru programa Evropa za građane i građanke, i to kao deo poglavlja Evropsko sećanje. Projekat je imao za cilj da podigne svest građana, a posebno mladih, o istorijski značajnoj Šumanovoj deklaraciji za EU. Vodeći partner na projektu bila je opština Lavarone iz Italije, dok je partnerska organizacija u Srbiji udruženje Dunav 1245 Srbija, iz Sremskih Karlovaca.

Boris Milićević je upoznao učesnike iz Srbije, Italije, Portugalije, Bugarske, Severne Makedonije, Slovenije i Francuske sa uspesima Republike Srbije u učestvovanju u EU programu „Evropa za građane i građanke“, gde je u periodu od 2014. do 2020. godine odobreno 54 projekata čiji su nosioci iz RS. Dodeljen je ukupan iznos od preko 3 miliona evra, a gospodin Milićević je posebno naglasio da je preko 500 učesnika iz naše zemlje uspostavilo partnerstva na projektima koji su se realizovali širom Evrope.

On je takođe istakao da se nada da će Srbija uskoro biti ravnopravna učesnica novog programa „Građani, jednakost, prava i vrednosti - CERV“, za koji smo u julu prošle godine iskazali formalno interesovanje kod Evropske komisije. Novi program, kao i sve mogućnosti koji isti nudi, predstavila je Željka Markulin iz Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, koja je ujedno i kontakt tačka za CERV program u Hrvatskoj.

Predstavljena kampanja EU i Saveta Evrope „Blokiraj mržnju. Podeli ljubav”

5. maj 2022.

Kampanja EU i Saveta Evrope "Blokiraj mržnju. Podeli ljubav!", koja ima za cilj borbu protiv različitih oblika govora mržnje usmerenih na određene zajednice i pojedince u Srbiji, predstavljena je danas u Beogradu.

Kampanja se sprovodi se u okviru projekta "Promovisanje različitosti i ravnopravnosti u Srbiji" i odvijaće se onlajn, putem stranica na društvenim mrežama, medija, kao i kroz javne događaje.

U ove aktivnosti će se kroz lična iskustva, svedočenja i razmenu dobrih praksi promovisati različitost i ravnopravnost u Srbiji i regionu.

Na predstavljanju kampanje govorili su ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Srbije Gordana Čomić, direktorka Kancelarije Generalnog direktorata za programe SE Verena Tejlor i šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žofre.

Gordana Čomić je pozdravila početak kampanje u Srbije i naglasila njen značaj i za primenu zakona u suzbijanju govora mržnje. Rekla je da govor mržnje nije i ne može da bude sloboda govora, te ocenila da ima jako puno onih kojima to treba objašnjavati.

Pravi način je da imate zakone u kojima zabranjujete ponašanje zasnovano na predrasudama, govor mržnje nije sloboda govora i ne može da bude, rekla je Čomić i navela da je dosta teškoća trebalo prevazići da bi takvi zakoni postojali u Srbiji.

Zato je ova kampanja, koja se na naše zadovoljstvo plasira u Srbiji danas tako značajna jer bez takve kampanje nema primene zakona u kojima su odredbe dobre, naglasila je Čomić.

Današnja kampanja i zakoni koje je Srbija donela su veliki doprinos kulturi dijaloga, stoga podržavamo ono što su osnivači SE i EU već jednom rekli, a to je da kultura, vladavina prava idu uz kulturu ljuskih prava. Mržnja uz njih ne ide, poručila je Čomić.

Rodna ravnopravnost u oku propisa i kroz praksu

29. april 2022.

Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) 29. aprila 2022. godine organizovala je godišnju konferenciju „Rodna ravnopravnost u propisima i praksi“ uz učešće više od 50 predstavnika lokalnih samouprava, resornog ministarstva i domaćih i inostranih eksperata u oblasti rodne ravnopravnosti. Učesnicima skupa obratili su se Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Nikola Tarbuk, generalni sekretar SKGO.

Današnja konferencija organizovana je u okviru Programa „Podrška lokalnim samoupravama na putu ka EU – druga faza“, koji finansira Vlada Švedske.

Bez lokalnih samouprava, bez SKGO i međunarodnih saveznika za čovečnije društvo budućnosti, moći ćemo samo da čitamo o pravednijem društvu, a zajedničkim radom, moći ćemo i da ga živimo, istakla je ministarka Čomić i zaključila da je okvir za taj život zapisan u usvojenim aktima, a plan za ostvarivanje je na svima nama.

Gordana Čomić je istakla da su Zakon, Nacionalna strategija i Akcioni plan rodne ravnopravnosti u Srbiji dokumenta o životu i žena i muškaraca i veliki posao da budu usvojeni predstavlja manje od polovine posla koji nas čeka za pretvaranje svega zapisanog u svakodnevni život.

Nikola Tarbuk je naglasio da se koncept rodne ravnopravnosti prepoznaje kao jedan od ključnih uslova za stvaranje zajednice u kojoj svi njeni članovi imaju jednake šanse za lični, društveni i ekonomski razvoj.

Neki od instituta koji su ugrađeni u Zakon o rodnoj ravnopravnosti su potpuno novi, dok su neki bili poznati i ranije, ali su sada dodatno i jasnije definisani. Sada je važno da se snažno založimo za što bolju implementaciju ovog zakona, rekao je Tarbuk i dodao da će SKGO, kao savez gradova i opština, nastaviti da podržava lokalne samouprave u punoj implementaciji pravnog okvira i javnih politika i u merama koje vode ostvarenju rodno pravednijeg društva.

Tarbuk je izrazio uverenje da će novi zakonski okvir i njegova snažna implementacija u narednom periodu osigurati dalji razvoj lokalnog institucionalnog okvira, politika i mera koje obezbeđuju i podstiču rodnu ravnopravnost.

Skup je bio odlična prilika da se otvori dijalog i razmene informacije između nacionalnog i lokalnog nivoa vlasti, uz razmatranje novina i izazova u zakonskom okviru za rodnu ravnopravnost koje se odnose na lokalnu samoupravu.

U okviru stručnih panela razmatrani su relevantni propisi, prvenstveno Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost za period od 2021-2030, sa Akcionim planom za tekuću i narednu godinu, kao i uloga različitih činilaca na lokalnom nivou, uz diskusiju o narednim koracima koje je potrebno preduzeti. Bilo je reči o Indeksu rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou, a uz buduće planove, predstavljene su i trenutne aktivnosti SKGO u ovoj značajnoj oblasti, posebno projektni paketi podrške opštinama i rad na polju rodno odgovornog budžetiranja.

Obezbeđen pristup pijaćoj vodi za 121 domaćinstvo na teritoriji Opštine Kanjiža

27. april 2022.

U Opštini Kanjiža sprovedeni su radovi kojima je obezbeđen pristup vodi za romska i domaćinstva iz drugih marginalizovanih grupa. Zahvaljujući ovim intervencijama, ukupno 121 domaćinstvo u Kanjiži povezano je na glavnu vodovodnu mrežu, čime je omogućen i pristup pijaćoj vodi koji do tada nisu imali. Ovo je jedan od rezultata projekta „Smanjenje dodatne ranjivosti Roma i drugih marginalizovanih grupa izazvane pandemijom COVID-19 u 18 lokalnih samouprava” koji sprovodi Generalni sekretarijat Vlade Republike Srbije kao pravni zastupnik Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, a partneri na realizaciji projekta su udruženja Centar za interaktivnu pedagogiju i Ekumenska humanitarna organizacija. Projekat se sprovodi u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji” koji realizuje Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbHu partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Ministarka Gordana Čomić iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog istakla je da je opština Kanjiža, organizacija GIZ, Skupština Vojvodine, Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, privredno društvo Potiski vodovodi, kao i mnogo dobrih ljudi u Kanjiži, bilo uključeno u ovaj projekat u nameri da dovede vodu u svaku kuću, smatrajući to osnovnim ljudskim pravom.

– Svi pomenuti su dokaz dobre volje ljudi i složnosti po pitanju onoga što je neophodno da radimo da se smanji siromaštvo i pomogne ljudima u nevolji. Uključenost za koju se zalažemo jeste da pomognemo jednako svima. Ideja je da se uključi još ljudi, da se projekat nastavi i da deca koja su danas rođena u Kanjiži ne razumeju kako je to živeti u kući bez vode – izjavila je ministarka Čomić.

Prisutnima se obratio i Ninoslav Jovanović, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

– Zahvaljujući mnogobrojnim partnerima, 121 porodica je dobila pristup pijaćoj vodi. Svi oni koji žive teško i koji nemaju pijaću vodu ostvarili su svoje pravo kroz ovaj program. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je ne tako davno usvojilo strategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja do 2030. godine. Strategija je koncipirana tako da bude decentralizovana i da se spusti na lokalni nivo i ovo je njena puna implementacija, ovo je podrška običnom čoveku – naglasio je Jovanović.

Jedan od prioriteta projekta je podrška lokalnim samoupravama i javno-komunalnim preduzećima u obezbeđivanju trajnog pristupa vodi za više od 500 romskih i drugih marginalizovanih porodica u više od 10 podstandardnih naselja u sedam jedinica lokalne samouprave: Kanjiža, Smederevska Palanka, Stara Pazova, Zrenjanin, Kovin, Alibunar i Valjevo.

– Ovo je primer dobre prakse i partnerstva. Pored osnovnog cilja da različite marginalizovane grupe dobiju pristup pijaćoj vodi, ovaj program se bavio i drugim temama, a to su teme obrazovanja, prevencije i imunizacije – rekao je Robert Bu, vođa tima programa „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji”.

Dragana Jovanović Arijas, menadžerka Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije, istakla je da se unapređenje vodosnabdevanja u okviru ovog projekta realizuje u još šest lokalnih samouprava, a opština Kanjiža je u ovom trenutku unapredila vodosnabdevanje za najveći broj porodica – 121 porodicu, od tog broja 89 porodica ima pristup vodi u svom domaćinstvu, dakle u objektu u kojem živi, a 32 porodice u dvorištu porodične kuće. Ovo je impozantna brojka imajući u vidu da su radovi realizovani za svega dva i po do tri meseca.

Radovi na sanaciji vodovodne deonice, izgradnji priključaka i šahta za smeštaj vodomera i priključenja na vodovodnu mrežu realizovani su u periodu od oktobra do decembra 2021. godine, u saradnji sa lokalnom samoupravom, a od strane Privrednog društva Potiski vodovodi, u skladu sa Ugovorom o poslovno-tehničkoj saradnji između Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srbije, Opštine Kanjiža i Privrednog društva Potiski vodovodi, potpisanog u septembru 2021. godine. Ukupna vrednost radova u Kanjiži je 89.408 evra (sredstva projekta), a doprinos Opštine Kanjiža i Privrednog društva Potiski vodovodi iznosi 6.164 evra.

Nebojša Rakić, zamenik predsednika Opštine Kanjiža, zahvalio se svim državnim zvaničnicima i predstavnicima organizacija što su došli u mesnu zajednicu Horgoš i što su prepoznali ovaj projekat kao značajan. On je tom prilikom istakao da lokalna samouprava ima jedinstven stav da u XXI veku ne postoje razlike po pitanju verske, nacionalne pripadnosti ili boje kože i da danas svi imaju jednako pravo na pijaću, čistu vodu.

– Projekat koji iznosi 10.700.000 dinara samo je početak onoga što će nastaviti dalje da radi lokalna samouprava, nadamo se, uz podršku ministarstva i GIZ-a – zaključio je Rakić.

Dušan Glišić, direktor Privrednog društva Potiski vodovodi, zahvalio se prisutnima za podršku i nesebično zalaganje, kao i na ukazanom poverenju za učešće na jednom ovako velikom i važnom projektu.

O PROJEKTU
Osnovni cilj projekta „Smanjenje dodatne ranjivosti Roma i drugih marginalizovanih grupa izazvane pandemijom COVID-19 u 18 lokalnih samouprava” je prevazilaženje izazova nastalih usled pandemije COVID-19 u oblasti obrazovanja, poboljšanje pristupa vodi i unapređenje informisanja i imunizacije protiv COVID-19, kao i tehnička podrška nadležnim lokalnim institucijama za potrebe praćenja toka pandemije. Projekat se realizuje na području 17 jedinica lokalne samouprave: Nova Crnja, Zvezdara, Kruševac, Kraljevo, Loznica, Bor, Niš, Vranje, Pirot, Vladičin Han, Stara Pazova, Kovin, Zrenjanin, Smederevska Palanka, Valjevo, Kanjiža i Alibunar.

Radovi u Kanjiži obuhvatili su sanaciju vodovodne deonice i izgradnju priključaka i šahta za smeštaj vodomera za 71 domaćinstvo u Horgošu, kao i izgradnju priključaka i šahta za smeštaj vodomera i priključenje za 32 domaćinstva na postojeću vodovodnu mrežu u Horgošu i Martonošu. Takođe, realizovana je izgradnja šahta i ugradnja vodomera za 18 domaćinstava u Kanjiži. Ovim intervencijama vodosnabdevanje je unapređeno za ukupno 121 domaćinstvo.

Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu

21. april 2022.

Holokaust i genocid iz Drugog svetskog rata svedoče o sistematskim i masovnim ubistvima ljudi koji su proglašeni nepoželjnim članovima društva. Izolovani slučajevi ksenofobije i netolerancije koji su i početku nailazili na ravnodušnost i nezainteresovanost, pretvoreni su u logore smrti u kojima su na najbrutalniji način stradali čitavi narodi, Jevreji, Romi, Srbi i drugi slovenski narodi. Nevine žrtve, među kojima su bila i deca, smatrane su nižom rasom i predviđene za „konačno rešenje“ i na teritoriji Nezavisne države Hrvatske i zbog toga mučeni i najsvirepije ubijani, izjavila je Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu.

Stravično stradanje našeg naroda u Drugom svetskom ratu upozorava da netrpeljivost prema ljudima druge vere ili nacije i urušavanje njihovog dostojanstva i sloboda vodi najvećem zlu koje ljudsko društvo može doživeti. Neobjašnjiva zverstva koje je čovek počinio u ime „svetlije“ budućnosti teško je danas razumeti, kao i opravdati one koji su zatvarali oči pred njima, nadajući se da ih takvo zlo neće sustići. U društvu opterećeno prošlošću i istorijskim sukobima, naša moralna dužnost je da se sećamo svih nevinih žrtava, ne zaboravimo slobodarsku istoriju i borbu, istovremeno negujući duh tolerancije i zajedništva među novim naraštajima, poštujući drugu versku ili nacionalnu pripadnost. Srbija neguje kulturu sećanja na žrtve holokausta i genocida i dostojanstveno sećanje na stradale, u suprotnom, istorija će se ponoviti u svom najstrašnijem obliku, poručila je Čomić.

Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu se obeležava u Srbiji svake godine, 22. aprila. Posvećen je sećanju na Srbe, ali i Rome i Jevreje, koji su stradali u masovnim zločinima tokom Drugog svetskog rata u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i u okupiranoj Jugoslaviji.

U noći između 21. i 22. aprila 1945. godine dve grupe sa više od 1000 logoraša pokušale da se probiju iz ustaškog koncentracionog logora Jasenovac. Spasilo se samo njih 91.

Javna debata povodom Svetskog dana Roma: Potrebna je integracija, a ne njihova asimilacija u društvu

08. april 2022.

Povodom Svetskog dana Roma danas je održana javna debata "Romi u izazovu vremena" tokom koje su govornici poručili da je neophodno uključiti Rome u sve sfere društva podvlačeći da je Rome potrebno integrisati, ali ne i asimilovati.

Ministarka za ljudska i manjinska prava Gordana Čomić kazala je da je zadatak tog Ministarstva da Romi budu uključeni ravnopravno u dijalog o njima samima i da se ukine pokroviteljski i omalovažavajući odnos prema Romima u društvu.

Navodeći da je Ministarstvo uspelo da uspostavi plan za uključivanje Roma i da ne odustaju od poslova koji su važni za one koji će se tek roditi, Čomić je kazala da će se danas u Srbiji roditi 200 dece, a od toga bar dve bebe moraju biti Romi.

Treba da tragamo za pitanjem kako će izgledati školska godina 2029/30 u kojoj će ta deca krenuti u prvi razred, koliko će ih biti, kako ćemo proveriti koliko je ukupno romske dece završilo osnovnu školu, da li će srednje obrazovanje biti obavezno za sve, ne samo za romsku decu, kako deca idu u školu, gde stanuju, da li imaju tekuću vodu, da li u školu idu sva, a ne samo romska deca, poručila je Čomić.

Ističe da neće da odustane od toga da to dete koje se rodilo danas onog momenta kada krene u školu ne razume pitanje o inkluziji Roma, odnosno da to u tom trenutku bude prošlost za naše društvo.

Hoću da se to izbriše i da postane sećanje na stvari koje nisu bile dobre, ali koje su za nama. To su stvari koje menjaju društvo, naglasila je Čomić.

Javnu debatu organizovao je Nacionalni savet romske nacionalne manjine, a predsednik tog saveta Dalibor Nakić kazao je da su dosadašnji rezultati u inkluziji Roma vidljivi u svim oblastima, ali da smo još uvek društvo u kojem smo daleko od toga da Romi imaju iste šanse kao ostali građani.

Proces inkluzije Roma je dvosmeran, kazao je Nakić naglašavajući da benefite od procesa inkluzije nemaju samo Romi, već i društvo u celini.

Siguran sam da je romska zajednica značajan potencijal našeg društva. Moramo kreirati društvo u kojem Romi imaju jednake mogućnosti i ista prava, poručio je Nakić.

Najveća manjina u Evropi

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre podsetio je da su Romi najveća manjina u Evropi, ukazujući da je potrebna potpuna inkluzija Roma i borba protiv diskriminacije.

Inkluzijom Roma učinićemo da društva budu jača, kazao je Žiofre.

Šef misije OEBS-a u Srbiji Jan Bratu ukazao je na to da se danas slavi i romska kultura, a da se ujedno ukazuje na neophodnost borbe protiv diskriminacije.

Stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji Fransin Pikap je takođe istakla da je važno omogućiti Romima da imaju jednaka prava kao i svi drugi građani.

(Izvor: TANJUG)

Mina Rolović - Jočić na obeležavanju Svetskog dana Roma i Romkinja u Kragujevcu

08. april 2022.

Svečanim prijemom u gradskoj kući za predstavnike Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Ministarstva za državnu upravu i lokanu samoupravu, predstavnike GIZ-a, NALED-a, SKGO-a, ROMAKTED programa, Romskog nacionalnog saveta, romskih organizacija, obrazovnih institucija, povodom obeležavanja Svetskog dana Roma i Romkinja, predsednik Skupštine grada Miroslav Petrašinović i dr Gordana Damnjanović, članica Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu upriličili su prijem.

Ne samo pripadnicima romske zajednice već svim građanima Svetski dan Roma, čestitala je Mina Rolović Jočić, državna sekretarka Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, jer toj raznolikosti i bogatstvu kultura koju Srbija ima, možemo da zahvalimo tome što imamo dosta nacionalnih manjina. Ceo svet danas slavi kulturu, tradiciju i jezik romske zajednice, rekla je ona. Svesni smo da Romi najteže žive i da njihov položaj zahteva veliku pomoć države, ali ne samo ministarstava i koordinacionih tela već i jedinica lokalnih samouprava kao ključnim akterima za sprovođenje i adekvatnu primenu svih propisa o potrebama Roma i Romkinja. Kragujevac je u tome dobar primer u postupanjima u mnogim sferama, od stipendija u obrazovanju, socijalne zaštite do zapošljavanja Roma i Romkinja, istakla je državna sekretarka.

Istorija Roma i njihove zajednice u Kragujevcu je veoma duga i bogata. Grad Kragujevac značajno mesto poklanja romskoj zajednici obzirom da prema nezvaničnim podacima u našem gradu živi oko 16 hiljada Roma i Romkinja, rekao je predsednik Skupštine grada Miroslav Petrašinović i svim sugrađankama i sugrađanima romske nacionalnosti čestitao 8. april. Dan kada je pre nešto više od pola veka održan prvi Svetski kongres Roma i koji predstavlja prekretnicu u razvoju romskog pokreta, njihove afirmacije i emancipacije, podsetio je on. Značajni projekti u proteklim godinama su realizovani za poboljšanje njihovog položaja u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, stanovanja a posebno smo ponosni na broj Roma koji su radno angažovani kod 17 poslodavaca.

Govoreći o do sada realizovanim projektima, dr Gordana Damnjanović, članica Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu i predsednica Saveta za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja, je istakla da je u protekle dve godine bilo mnogo obavezujućih dokumenata, lokalnih akcionih i operativnih planova, rada na terenu, saradnje sa ministarstvima, nacionalnim savetom za romsku manjinu. Do sada je najviše učinjeno u zdravstvenoj i oblasti socijalne zaštite i obrazovanja ali sve to nije dovoljno jer postoji prostor za unapređenje njihovog položaja, kaže dr Damnjanović. Oblast rodne ravnopravnosti i prevencija diskriminacije su oblasti podjednako važne za romsku populaciju, ali u oblasti stanovanja nam predstoje najvažniji zadaci.

Na prijemu su uručene zahvalnice predstavnicima ministarstava, institucija, organizacija i udruženja, partnera koji u saradnji sa gradom rade na poboljšanju i unapređenju života Roma i Romkinja u Kragujevcu.

(Izvor veb sajt grada Kragujevca)

Učešće Gordane Čomić na Svetskom samitu Vlada u Dubaiju

30. mart 2022.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić učestvovala je 29. i 30. marta  na Svetskom samitu Vlada 2022. godine u Dubaiju i u okviru foruma „Žene u vladi“, govorila o  ulozi i učešću žena u kreiranju politika, različitim mogućnostima dizajniranja socijalnih politika (učešće žena i muškaraca u promeni kulturnih obrazaca), posebno onih koje osnažuju žene u njihovom kreiranju.

Žene su te koje ruše barijere i viševekovne stereotipe o nametnutoj ulozi sluškinje u društvu. Tražile su pravo na školovanje, na rad, na imovinu, da glasaju, da učestvuju u javnom, političkom životu, pravo da žive svoj život bez nasilja, pravo na slobodan izbor o tome kako će, s kim i gde da provedu svoj život. Stoga danas integrisanje rodnog aspekta u različite sfere društva i države obuhvata mnogo više od povećanja učešća žena u procesima odlučivanja, istakla je ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić. Ugrađivanje rodnog aspekta u politiku postavlja rodnu ravnopravnost u centar donošenja odluka, srednjoročnih planova, programa budžeta, institucionalnih struktura i postupaka, ali i iskustava, znanja i interesa, žena, i muškaraca u procesu uobličavanja politika, planiranja i odlučivanja.

Govoreći o kulturi starenja, Čomić je rekla da je starenje privilegija, ali da se najčešće ta starosna dob sagledava na diskriminatorni način. Kako je istakla "srebrna ekonomija" i "srebrno preduzetništvo" osnova su za međugeneracijsku solidarnost. Ljudima kada odu u penziju smanjuju se prihodi, razvijanjem "srebrne ekonomije" razvija se  potpuno novi sektor zbog procentualno većeg učešća nastarijih u društvu i zadovoljavanju njihovih potreba.

Čomić je podsetila i da je Republike Srbija posvećena ciljevima održivog razvoja,  veoma značajnom delu globalnog procesa, te da predstavljaju univerzalni poziv na delovanje radi iskorenjivanja siromaštva, zaštite životne sredine i obezbeđivanja mira i prosperiteta za sve, ali i klimatskih promena, ekonomskih nejednakosti i inovacije.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog do sada održalo 29 društvenih dijaloga u oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava, na teme koje su od životnog značaja za građane Srbije, naglasila je Čomić i dodala da se uvođenjem dijaloga smanjuju tenzije i uspostavlja razmena mišljenja koji vode društvenom prosperitetu i celokupnom razvoju zemlje.       

U okviru iste sesije, ministarka za zapošljavanje i socijalnu politiku Sejšela Patrisija Frankort rekla je da je put do dostizanja rodne ravnopravnosti bio trnovit, ali da se očigledan uspeh ogleda i u imenovanju pet ministarki Vlade, koje zajedno sa njom prisustvuju svetskom forumu.

Ministarka za razvoj zajednice Ujedinjenih arapskih emirata Hesa Buhamed govorila je o planovima u oblasti rodne ravnopravnosti u njenoj zemlji i istakla značaj osnaživanja generacija devojčica koje će ubuduće učestvovati u kreiranju politike zemlje.

Forum „Žene u vladi“ je globalna platforma za dijalog o ženskom rukovođenju u javnom sektoru i okuplja liderke koje razgovaraju o unapređenju uključivanja žena u vladama širom sveta. Forum pruža podršku vladama u osnaživanju većeg broja žena, u cilju dostizanja najvišeg nivoa donošenja odluka. Takođe, ima za cilj da izgradi mrežu globalnih liderki u javnom sektoru za podršku, negovanje i mentorstvo novih generacija žena, koje će biti uključene u kreiranje i donošenje odluka. 

Ovogodišnji Svetski samit Vlada u Dubaiju ugostio je lidere, međunarodne stručnjake i donosioce odluka iz celog sveta kako bi podelili iskustva i doprineli razvoju politika i modela koji su od suštinskog značaja za oblikovanje budućih vlada, odnosno, bolje budućnosti za čovečanstvo.

Poboljšati položaj Roma kroz novu strategiju

24. mart 2022.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Gordana Čomić prisustvovala je danas predstavljanju Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Srbiji za period 2020–2030. godine, čiji je cilj poboljšanje položaja Roma u našoj zemlji.

Čomić je u Narodnoj skupštini istakla da se u Strategiji prvi put govori o "anticiganizmu", koji predstavlja borbu protiv jednog oblika rasizma, zbog kojeg su Romi isključeni iz društva.

Imamo zadatak da se svakoga dana borimo protiv toga da se prema Romima ljudi ophode sa omalovažavanjem i da ih isključuju iz zajednice, naglasila je ona i ocenila da je Strategija dobar početak da se ukaže na to koliko ljudi u Srbiji ima etničku i rasnu distancu prema Romima, ali i da se ponude rešenja kojima će se poboljšati njihov položaj u društvu.

Svaki čovek može u sebi da misli o Romima šta želi, ali ponašanje ne može da zasniva na predrasudi da Romi nisu integralni deo svakog društva. Ukoliko se neko tako ponaša, biće prekršajno ili krivično gonjen jer je u našoj zemlji neprihvatljiv bilo kakav oblik rasizma prema Romima, poručila je ministarka.

Predsednik poslednjeg saziva Skupštine Srbije Ivica Dačić rekao je da su u prethodnom periodu parlament, odbori i poslanici posvetili dosta pažnje unapređenju položaja Roma kroz zakonodavnu aktivnost i preko drugih formi rada.

On je ukazao na nepovoljan položaj Roma u našem društvu, ističući da su jedna od najranjivijih društvenih grupa u pogledu ekonomskog položaja, stanovanja, obrazovanja, zdravstvne zaštite, ali i kada je reč o poštovanju njihovih osnovnih prava.

Prema njegovim rečima, poboljšanje položaja Roma jedan je od prioriteta Vlade, kao i strategije koja je danas predstavljena.

(izvor: veb sajt Vlade Republike Srbije)

Održan prvi sastanak Posebne radne grupe za pripremu teksta Predloga Akcionog plana za sprovođenje Strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

24. mart 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog otpočelo je izradu Predloga akcionog plana za sprovođenje Strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period od 2022-2023. godine.

Prvi sastanak Posebne radne grupe za izradu ovog planskog dokumenta održan je 11. marta 2022. godine u Beogradu. Sastanku su prisustvovali predstavnici relevantnih državnih organa, organizacija civilnog društva, nezavisnih tela i međunarodnih organizacija.

Na sastanku je predstavljena radna verzija Predloga akcionog plana za sprovođenje Strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period od 2022-2023. godine na koju su članovi/ce Posebne radne grupe izneli svoje predloge i sugestije.

Javne konsultacije za izradu Predloga akcionog plana za sprovođenje Strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period od 2022-2023. godine otvorene su od 15. do 22. marta 2022. godine za učešće civilnog društva i širu zainteresovanu javnost.

 

Puštena u rad vodovodna mreža za Pridvorice – preko 100 kuća dobilo pijaću vodu

15. mart 2022.

Vlada Republike Srbije i predsednik Srbije posvećeni su poboljšanju položaja Roma i svih drugih građana Srbije koji se nalaze u stanju socijalne potrebe i siromaštva. Njihova politika je u skladu sa politikom EU i ovakav pristup rezultirao je projektom i saradnjom Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog sa Nemačkom razvojnom saradnjom da preko 100 porodica dobije  pitku vodu, što je osnovno ljudsko pravo. Postoji još porodica u Srbiji koji su u sličnim problemima, što znači da je put pred nama dug i da je nam je potrebna podrška i pomoć, izjavila je danas ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić prilikom obilaska radova u selu Pridvorice na otvaranju vodovodne mreže u opštini Smederevska Palanka.

Građevinske radove, kao i porodice kojima je voda već priključena, pored ministarke Čomić obišli su i Ninoslav Jovanović, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Robert Bu, predstavnik GIZ-a, Dragana Jovanović Arijas, predstavnica Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije i Nikola Vučen, predsednik opštine.

Izgradnjom vodovodne mreže, preko 100 porodica u selu Pridvorice je dobilo pijaću vodu u svojim domaćinstvima, među kojima je najveći broj romskih porodica. Od sada će i   đaci iz prigrevičke škole umesto bunarske koristiti pijaću vodu.

Unapređenje vodosnabdevanja, jedan je od prioriteta u okviru projekta „Smanjenje dodatne ranjivosti Roma, Romkinja i drugih marginalizovanih grupa, izazvane pandemijom COVID-19 u 18 lokalnih samouprava“, koju sprovodi Vlada Republike Srbije  uz podršku programa Nemačke razvojne saradnje. Projekat predstavlja podršku lokalnim samoupravama u obezbeđivanju trajnog pristupa vodi za više od 500 romskih i drugih marginalizovanih porodica, u više od 10 podstandardnih naselja u sedam jedinica lokalne samouprave: Smederevska Palanka, Stara Pazova, Zrenjanin, Kovin, Alibunar, Valjevo i Kanjiža.

U Smederevskoj Palanci sprovedena je najsveobuhvatnija intervencija koja podrazumeva izgradnju 3,6 km vodovodne mreže i ugradnju buster stanice za obezbeđivanje adekvatnog pritiska vode u selu Pridvorice.

Društveni dijalog u Bujanovcu rezultirao zajedničkim dogovorom

11. mart 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u saradnji sa Koordinacionim telom Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa organizavalo je danas  u Bujanovcu drugi po redu društveni dijalog u vezi sa Planom od 7 tačaka na temu integracija u državne institucie. 

U uvodnom delu dijaloga obratili su se ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek, v.d.pomoćnika ministra za građevinarstvo, saobraćaja i infrastrukture Aleksandar Adamović, pomoćnik ministarke pravde, Vladimir Vinš, predsednik Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine Ragmi Mustafa i šef Misije OEBS-a u Srbiji ambasador Jan Bratu. Predstavnici Albanaca na jugu Srbije, pored Mustafe, bili su Ardita Sinani iz Preševa, presednik Skupštine Bujanovac Enver Ramadani i Nagip Arifi, predsednik opštine Bujanovac.

Dijalog koji smo vodili danas je rezultirao našim zajedničkim dogovorom o Planu od 7 tačaka i o vremenu u kome ćemo imati primenjeno u institucijama Srbije zaposlene pripadnike albanske nacionalne manjine jer im je tamo mesto, ne samo što zakon tako kaže, već i zato što je to jedino prirodno, rekla je Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

U roku od deset dana biće formirana posebna radna grupa koja će se baviti primedbama i sugestijama Nacionalnog saveta Albanaca po pitanju zapošljavanja Albanaca. Radna grupa će videti šta može, kako može i kad može, a za tri meseca  sastaćemo se ponovo da vidimo koliko smo vladavine prava primenili, koliko smo ljudi zaposlili i da li ima rezultata dijalog koji vodimo, naglasila je Čomić.

Svrha postojanja svake institucije jesu građani, njihov bolji i kvalitetniji život i efikasnije ostvarivanje svih prava, pa stoga smatram da je današnji dijalog prilika da čujemo potrebe  zajednice,   definišemo probleme i nađemo najbolji način da se ti problemi prevaziđu. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da su institucije socijalne zaštite na području Bujanovca, Preševa i Medveđe dale puni doprinos integraciji pripadnika albanske nacionalne manjine, što pokazuje da država Srbija posvećuje punu pažnju integraciji svih njenih građana, izjavila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić.

Učesnici dijaloga usvojili su na kraju skupa obavezujuća postupanja i dogovorili formiranje posebne radne grupe u čijem radu će učestvovati svi predstavnici u dijalogu, u cilju povećanja zastupljenosti Albanaca u državnim institucijama. Ona će takođe izraditi i plan kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva za ostvarivanje i drugih prava pripadnika albanske nacionalne manjine.

Usvojena Zaključna zapažanja Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava u vezi sa Trećim periodičnim izveštajem o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

11. mart 2022.

Treći periodični izveštaj o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima razmatran je na 71. zasedanju Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, koje se održavalo u periodu od 14. februara do 4. marta 2022. godine.

Državna delegacija Republike Srbije, koju je predvodila ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog,  Gordana Čomić, predstavila je u interaktivnom dijalogu sa članovima Komiteta, u virtuelnom formatu, od 21-23. februara 2022. godine, Treći periodični izveštaj o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Komitet je u okviru 71. zasedanja, na svom 30.  sastanku, održanom 4. marta 2022. godine,  usvojio Zaključna zapažanja u vezi sa Trećim periodičnim  izveštajem o primeni Međunaronog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (E/C.12/ /SRB/CO/3) koja sadrže konkretne preporuke našoj državi za naredni izveštajni period.

Naredni periodični izveštaj o primeni Pakta Republika Srbija treba da dostavi do 31. marta 2027. godine.

Naša država ima obavezu da u roku od dve godine izvesti Komitet o sprovođenju preporuka iz Zaključnih zpažanja koje se odnose na:  Branitelje ljudskih prava  (stav 17b), Nacionalni akcioni plan biznis sektor i ljudska prava (stav 19a) i Lične isprave (stav 31 b i c). 

Obrazovan Poseban birački spisak goranske nacionalne manjine

10. mart 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog obaveštava sve pripadnike goranske nacionalne manjine da je počelo obrazovanje Posebnog biračkog spiska goranske nacionalne manjine.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog donelo je Rešenje o usvajanju zahteva za obrazovanje Posebnog biračkog spiska goranske nacionalne manjine.

Upisom u poseban birački spisak pripadnici nacionalne manjine stiču pravo da biraju nacionalni savet svoje nacionalne manjine radi ostvarivanja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma.

Pripadnik nacionalne manjine upisuje se u poseban birački spisak nacionalne manjine isključivo na lični zahtev, kada ispuni opšte uslove za sticanje biračkog prava propisane zakonom. Pripadnik nacionalne manjine može biti upisan u samo jedan poseban birački spisak. Svaki građanin sa biračkim pravom, pripadnik nacionalne manjine, može na posebnom obrascu pismeno zatražiti da bude upisan u poseban birački spisak.

Zahtev za upis u poseban birački spisak pripadnik nacionalne manjine podnosi se organu uprave jedinice lokalne samouprave prema mestu prebivališta, odnosno mestu boravišta za interno raseljena lica, u pisanoj fomi, na posebnom obrascu i svojeručno se potpisuje. Obrazac zahteva sastavni je deo Pravilnika o načinu vođenja posebnog biračkog spiska nacionalne manjine („Službeni glasnik RS“, broj 61/18).

Obrazac zahteva za upis u poseban birački spisak

Srbija i digitalna dekada 2030 – put u čovečnije društvo

8. mart 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organizovalo je 8. marta 2022. godine u Palati Srbija društveni dijalog „Srbija i digitalna dekada 2030“.  Dijalog je podržao projekat „Reforma javnih finansija – Agenda 2030“, koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), a finansiraju vlade Nemačke i Švajcarske.

Put ka digitalnoj dekadi sadrži ciljeve do 2030. godine u oblastima digitalnih veština, digitalne infrastrukture, digitale transformacije poslovanja i javnih usluga. Društveni dijalog je stoga realizovan u cilju sagledavanje trenutnog stanja u Srbiji, uključujući i osvrt na zloupotrebe i izazove koje nužno prate digitalnu tranziciju. Imajući u vidu da dijalog održan 8. marta, na Međunarodni dan žena, učesnici skupa su se naročito osvrnuli na nasilje nad ženama i ostalim ranjivim grupama kako bi upozorili  na njihov položaj u modernom dobu,  u kontekstu novih (digitalnih) alata i prostora kao oblika napada kojima su svakodnevno izloženi.

Otvarajući tematski dijalog, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić čestitala je 8. mart svim ženama i muškarcima, ističući da je to zajednički praznik ljudi koji sanjaju o slobodi i pravdi i smatraju da je moguće živeti ravnopravno, poštujući što su prethodne generacije zapisale u zakonima, a tiče se poštovanja ljudskih prava i negovanja čovečnosti.

Za neke od nas digitalizacija ima mnogo više pozitivnog nego negativnog, istakla je Čomić, dodajući da nas to ne sprečava da govorimo o onome što je negativno. Ako ste graditelji snova, podsetila je Čomić, onda pripadate generaciji žena s početka veka koje su hapšene, mučene, ubijane zato što su sanjale život kakav mi danas živimo.

Digitalni alati nam služe da ljudska prava prenesemo u stvarnost i da kroz dijalog odredimo troškove i zaduženja svih aktera u digitalnoj Srbiji.  Važno nam je da uporedimo digitalno iskustvo u dekadi pre nas i danas, kakav je položaj ljudskih prava, a kako da ubuduće unapredimo zaštitu prava žena, manjina, mladih ljudi na digitalnoj platformi, na kraju kako da nam digitalna Srbija bude alat za čovečniju Srbiju,  istakla je Čomić.

U uvodnom delu društvenog dijaloga govorile su i Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija, Milena Altmejer, rukovoditeljka projekta “Reforma javnih finansija – Agenda 2030“, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), Milana Rikanović, šefica Kancelarije UN WOMEN u Srbiji i Gordana Predić, posebna savetnica ministarke kulture i informisanja.

Na kraju društvenog dijaloga, predstavnici državnih organa, Novinarki protiv nasilja, Krovne organizacije mladih Srbije i Nacionalne asocijacije praktičara/ki omladinskog rada  usvojili su obavezujuća postupanja u kojima je istaknuta potreba uređenja digitalnog prostora kroz usaglašavanje nacionalnog normativnog okvira sa EU regulativom u oblasti korišćenja interneta i formiranja Digitalne strategije mladih. Upućen je  apel nosiocima javne vlasti da u saradnji sa civilnim sektorom rade na unapređenju procesa prikupljanja podataka koji bi unapredili institucionalnu borbu protiv femicida.

Generalna sekretarka SE u poseti Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog

8. mart 2022.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić razgovarala je danas sa generalnom sekretarkom Saveta Evrope Marijom Pejčinović Burić koja se nalazi u radnoj poseti našoj zemlji.

Veoma sam zadovoljna dosadašnjom saradnjom sa Savetom Evrope, istakla je Čomić i zahvalila se na podršci koju ova međunarodna organizacija pruža Srbiji u reformskim procesima ka putu u punopravno članstvo EU. Kako je naglasila, od izuzetnog značaja je bila saradnja u oblasti zaštite i unapređenja ljudskih i manjinskih prava, demokratije i vladavine prava.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog informisala je  sagovornicu o sadržaju strategija iz oblasti rodne ravnoravnosti i sprečavanja diskriminacije pripremljenih u skladu sa standardima Saveta Evrope i zahvalila se za stručna mišljenja koja su dostavljena prilikom izrade zakona. Usvojena Strategija za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, ima za cilj da obezbedi veću uključenost civilnog sektora u proces donošenja odluka na svim nivoima, unapredi transparentno finansiranje i održivost civilnog sektora, te ojačava njihovo delovanje u skladu sa načelima održivog razvoja. Strategijom za socijalno uključivanje Roma i Romkinja želimo da unapredimo kvalitet života Roma, eliminišemo diskriminaciju i ciganzam kao oblik rasizma i postignemo veću socijalnu uključenost u svim segmentima društva, izjavila je Čomić i najavila najavila izradu Strategije o ljudskim pravima, krovnog i sveobuhvatnog dokumenta.  

Društvenim dijalogom otvorili smo teme o kojima se nije govorilo, unapredili smo saradnju sa civilnim sektorom i otvorili vrata manjinskim grupama. Omogućili smo im da govore u svoje ime, umesto da drugi govore o njima, izjavila je Čomić, naglasivši da  se protivi patronizirajućim odnosom prema manjinskim grupama.

Pejčinović Burić je rekla da je u Srbiji, kroz različitu saradnju sa stručnim telima SE, postugnut napredak u oblasti zaštite ljudskih prava i nacionalnih manjina, kao i slobode izražavanja i slobode medija. Pružila je podršku dosadašnjim aktivnostima Ministarstva za ljudska i manjisnka prava i društveni dijalog i izrazila spremnost da se saradnja nastavi u istom duhu.

Održan sastanak Radne grupe za izradu Predloga Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina

22. februar 2022.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i drušveni dijalog, uz podršku Evropske unije i Saveta Evrope, organizovalo je sastanak Radne grupe za izradu Predloga Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina.

Sastanak radne grupe održan je 23 - 25. februara 2022. godine u Šapcu. Sastanku radne grupe prisustvovali su predstavnici i predstavnice relevantnih državnih organa, nezavisnih tela, međunarodnih organizacija i predstavnici/e nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

U toku sastanka Radne grupe, svi relevantni partneri pokazali su vidljivu spremnost da prilikom izrade Predloga Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina uzmu u obzir najnoviji izveštaj Evropske komisije o Srbiji, IV mišljenje Savetodavnog komiteta o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina, kao i ex-post analizu sprovođenja Akcionog plana za nacionalne manjine koju je pripremio Savet Evrope u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Saveta Evrope.

Sastanak Radne grupe i izrada Predloga Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina su organizovani u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Saveta Evrope „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji“, koji je deo zajedničkog programa „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022“.

Predstavljanje Trećeg periodičnog izveštaja o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

22. februar 2022.

U toku je 71. zasedanje Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava tokom kojeg državna delegacija Republike Srbije, od 21. do 23. februara, predstavlja Treći periodični izveštaj o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Delegaciju, koju pored predstavnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, čine i predstavnici Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva za rad, zapoljšavanje boračka i socijalna pitanja, Ministarstva pravde, Ministarstva zdravlja, Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva kulture i informisanja, Komesarijata za izbeglice i migracije i Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predvodi Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

U skladu sa procedurom ovog monitoringa Komitet će, na osnovu istupanja državne delegacije, kao i iz navoda tzv.alternativnih izveštaja, usvojiti Zaključna zapažanja i dostaviti Republici Srbiji konkretne preporuke za naredni izveštajni period.

Interaktivni dijalog između članova Komiteta i državne delegacije, koji se zbog epidemiološke situacije prvi put odvija u virtuelnom formatu, može se pratiti putem http://webtv.un.org/

Ekonomska, socijalna i kulturna prava u fokusu sednice Saveta za praćenje primene UN preporuka za ljudska prava

18. februar 2022.

Savet za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, kojim predsedava Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog održao je 9. februara 2022. godine u Palati „Srbija“ u Beogradu tematsku sednicu na posvećenu ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima u Srbiji.

Povod organizovanja tematske sednice je predstojeće razmatranje trećeg periodičnog izveštaja Republike Srbije o primeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koje će se u online formatu održati u periodu od 21. do 23.2.2022. godine.

Savet je ovim povodom po prvi put na jednom mestu okupio članove državne delegacije koja će predstavljati državni izveštaj Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija i predstavnike svih organizacija civilnog društva i Pravnog fakulteta koji su podneli izveštaje iz senke Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava, kako bi zajednički razgovarali o ključnim nalazima iz izveštaja. Na sednici je predstavljeno i diskutovano o 10 izveštaja.

Sednici su prisustvovali i predstavnici Narodne skupštine Republike Srbije, nezavisnih tela (Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i Zaštitnika građana),Tima za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Srbiji, Saveta Evrope i Misije OEBS u Srbiji.

Predsedavajuća Saveta Gordana Čomić je podvukla da je Savet alat Vladi i civilnom društvu za diskusiju o najznačajnim pitanjima iz oblasti ljudskih prava. Ona je pozvala organizacije civilnog društva da dostave svoje predloge za tematske sednice Saveta, a na raspolaganju je stavila i ministarstvo kojim rukovodi za tematske društvene dijaloge.

Učesnici su zaključili da ova vrsta zajedničkog dijaloga državnih institucija i civilnog društva korisna ne samo za predstavljanje izveštaja o sprovođenju međunarodnih obaveza koje je naša država preuzela ratifikacijom konvencija o ljudskim pravima već i za pronalaženje najadekvatnijih rešenja kojima se štite i unapređuju ljudska prava svih građana, a posebno onih koji pripadaju naosetljivijim društvenim grupama.

Zaboravljena deca Srbije

18. februar 2022.

Savet za praćenje primene preporuka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, kojim predsedava ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić održao je 7. februara 2022. godine tematsku sednicu na kojoj su razmatrani nalazi iz izveštaja „Zaboravljena deca Srbije“. Sednica je organizovana na inicijativu Platforme organizacija za saradnju sa UN mehanizmima za ljudska prava.

Ključne nalaze iz izveštaja predstavila je Dragana Ćirić Milovanović, direktorka evropskih programa, DRI. Ona je upoznala prisutne da je izveštaj „Zaboravljena deca Srbije“ na nalazima prikupljenim tokom 2019. godine i informacijama koje su Disability Rights International - DRI i Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S prikupile do vremena njegovog objavljivanja i odnosi se prevashodno na položaj dece u institucijama socijalne zaštite.

Predsedavajuća Savetom Gordana Čomić je podsetila da je u prethodnom periodu usvojeno više zakona i strateških dokumenta koji prepoznaju značaj deinstitucionalizacije, kao što su izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije i Zakonao finansijskoj podršci porodicama sa decom, Strategije za sprečvanje i zaštitu dece od nasilja, Strategije unapređenja položaja osoba sa invaliditetom, kao i Strategije deinstitucionalizacije i razvoja usluga socijalne zaštite koja je usvojena ove godine, a koja nije obuhvaćena izveštajem. Prededavajuća Saveta je ukazala da rad na Akcionom planu za primenu Strategije deinstitucionalizacije mora biti multisektorski, da uključi sve relevantne aktere i da postavi jasne ciljeve, sa precizno definisanim merama i aktivostima za njihovo ostvarivanje.

Nakon izlaganja gospođe Ćirić Milovanović otvorena je diskusija. Na tematskoj sednici su učestvovali i članovi državne delegacije koje će Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija u periodu od 21. do 23. februara 2022. godine predstaviti izveštaj Republike Srbije o primeni Međunarodnog pakta o ekonomski, socijalnim i kulturnim pravima.

Učesnici su se složili da rešavanje pitanja dece u institucijama nije stvar jednog resora, već je potreban multisektorski pristup, ali i saradnja Vlade i organizacija civilnog društva.

Vlada Republika Srbije usvojila Strategiju za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i Strategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji

3. februar 2022.

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici Strategiju za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u Republici Srbiji za period 2022–2030. godine, kojom se obezbeđuje pravni i insitucionalni okvir neophodan organizacijama civilnog društva, kako bi delovale nezavisno i nesmetano i bile podstaknute za veće učešće u reformskim procesima.

Cilj Strategije je da se obezbedi veće uključivanje civilnog sektora u proces donošenja odluka na svim nivoima, unapredi transparentno finansiranje i održivost civilnog sektora, poveća učešće organizacija civilnog društva u socio-ekonomskom razvoju i delovanje u skladu sa načelima održivog razvoja, kao i da obezbedi veće učešća tih organizacija u procesu evropskih integracija.

Vlada Srbije prepoznala je važnost usvajanja Strategije s obzirom na to da je razvoj civilnog društva neophodan za političku stabilnost i ekonomsku i socijalnu koheziju u svim modernim demokratskim društvima.

Predviđeno je obrazovanje saveta za razvoj i saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije, koji će biti zadužen za praćenje sprovođenja Strategije i načina izveštavanja o postignutim rezultatima.

Savet će činiti jednak broj predstavnika državnog i civilnog sektora, a o rezultatima sprovođenja obaveštavaće Vladu.

Vlada Srbije usvojila je i Strategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period 2022 – 2030. godine.

Strategija se zasniva na međunarodnim aktima i nacionalnim propisima koji se odnose na oblasti obuhvaćene ovim dokumentom kao što su: pravda i zaštita ljudskih i manjinskih prava, uključivanje i jednakost Roma i Romkinja u društvo, jednakost i nediskriminacija, obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, zdravlje, socijalna zaštita i građanski status.

Opšti cilj Strategije je unapređenje kvaliteta života Roma i Romkinja u Republici Srbiji, uz uvažavanje ljudskih i manjinskih prava, eliminisanje diskriminacije i ciganizma kao oblika rasizma, i postizanje veće socijalne uključenosti u svim segmentima društva.

Strategija obuhvata ciljeve koji se odnose na unapređenje participacije Roma i Romkinja u svim društvenim procesima, obezbeđivanjem pune uključenosti u predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, povećan pristup kvalitetnom i održivom zapošljavanju, kao i kvalitetnim zdravstvenim uslugama, poboljšanje uslova stanovanja i jednak pristup Roma i Romkinja pravima i uslugama u socijalnoj zaštiti.

(Izvor: Veb sajt Vlade Republike Srbije)

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta

27. januar 2022.

Industrija smrti, koja je prozvela milione mrtvih tokom Drugog svetskog rata bila je zakonita operacija sa stanovišta onoga koji je sproveo. Seme zla koje je rašireno polovinom 20. veka nastalo je u Kristalnoj noći, nije prestalo da postoji i danas se može pronaći u onima koji mrze nekoga zato što je drugačiji od drugih, izjavila je ministarska za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić na 13. sednici Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova posvećenoj obeležavanju Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta.

Kako je navela, 27. januar je dan sećanja na žrtve koje su sabirane u logorima i kojima su na najsveripiji način kršena ljudska prava. Romima nisu oduzimana ljudska prava zato što se smatralo da ih nemaju, a nije im oduzimana imovina zato što je nisu imali, što patnju te zajednice čini većom. Dugo godina posle Drugog svetskog rata, svet nije pričao o koncentracionim logorima, kao ni o patnjama Jevreja, Roma i Srba, koji su gonjeni širom rajhovske Evrope i ubijani na najstrašnije moguće načine. Aktivizam jevrejske zajednice učinio je da njihove patnje i tema Holokausta postanu vidljivi. Za nas iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je glavno pitanje, kad se pomene tema Holokausta zašto se desio, kako se dešava mržnja prema etičkim drugačijim, kako nastaje netrpeljivost prema onima koji imaju drugačiju kulturu, na kraju, šta je to u nama što slobodno bira mržnju, istakla je Čomić.

To mora biti tema za ovu i svaku naredu generaciju. Za razliku od mnogih koji obećavaju da se zlo 20 veka nikada ne sme ponoviti, imamo razloga da mislimo da se može ponoviti. Verovatnoća je veća da će se ponoviti ako prestanemo da razgovaramo o razlozima izbora mržnje među ljudima. Sigurna sam da su svi oni koji su sabijeni u logore postavljali jedno pitanje: Zašto sam ja ovde i šta sam skrivio? To je pitanje koje smatram neophodnim da bi se sećali svih onih koji su svoje živote izgubili u vremenu zla koje je promenilo Evropu, istakla je Čomić i dodala je ono kasnije donelo i najbolje od Evrope u vidu mirovnog projekta - Evropske unije, koja je nastala zato što su dobri i razumni ljudi seli oko jednog stola i dogovorili se da se samo dijalogom može graditi Evropa.

Na sednici Odbora govorili su predsednik Narodne skupštine Ivica Dačić, predsednik Odbora dr Muamer Bačevac, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, prof. dr Dragoljub Acković, zaštitnik građana Zoran Pašalić i drugi.

Čomić: Javnost ima da pravo da zna, naša obaveza je da informišemo o ishodima referenduma

12. januar 2022.

Tematski društveni dijalog „Pravosuđe, državna uprava i lokalna samouprava i zaštita ljudskih prava i ravnopravnost polova – ishodi referenduma“ u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog održan je danas u amfiteatru Pravnog fakulteta uz široko učešće javnosti. Dijalog je moderirala ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić, dok su uvodna obraćanja imali Ivica Momčilović zamenik gradonačelnika Kragujevca, prof. dr Nenad Filipović, rektor Univerziteta u Kragujevcu, prof. dr Dragan Vujisić, dekan Pravnog fakulteta, Biljana Ilić Stošić, načelnica Šumadijskog upravnog okruga i Aleksandar Blanuša, predsednik Apelacionog suda u Kragujevcu.

Teme javne debate bile su kako se menja zaštita ljudskih prava u slučaju uspeha referenduma ili u slučaju nepotvrđivanja ustavnih reformi, ali i kakva su iskustva građana sa pravosuđem, te da li postoji procena da se ta iskustva mogu promeniti ishodom referenduma.

Javnost ima pravo da zna, a građani i građanke Srbije imaju pravo da odluče hoće li izaći i kako će glasati na referendumu. Naša obaveza je da ih informišemo o tome šta su ishodi referenduma, šta se dešava ako promenimo, izbacimo politiku iz pravosuđa, a šta će biti ako ostane tako kako jeste, izjavila je Čomić.

Kako je navela, posao ministarstva je da sluša ljude i različita mišljenja, što je povod za organizovanje društvenih dijaloga koji imaju za cilj unapređenje ljudskih i manjinskih prava.

Vladavina prava je dugotrajan proces, a nezavisno funkcionalno pravosuđe prvi je neophodan korak da bi bilo više osećanja pravde u Srbiji. Tako se gradi poverenje prema pravosuđu i zato je suština promena u pravosuđu da izbacite politiku, što će voditi boljoj zaštiti ljudskih prava u Srbiji, poručila je Čomić.

U završnom društvenom dijalogu o ishodima referenduma u Kragujevcu učestvovali su predstavnici pravosuđa, univerziteta, gradske uprave, Šumadijskog okruga, Šumadijske eparhije, nacionalnih saveta nacionalnih manjina, kao i narodni poslanici. Dijalog o referendumu je treći po redu, prethodni dijalozi u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjisnka prava i društveni dijalog održani su u Beogradu i Novom Sadu.

Gordana Čomić: Informisanje građana od predsudne važnosti za ishod predstojećeg referenduma

5. januar 2022.

Razgovor o predstojećem ustavnom referendumu je neophodan, jer građani imaju pravo da znaju šta ih čeka kada Srbija odluči hoće li ili neće prihvatiti promenu Ustava u oblasti pravosuđa, izjavila je danas ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić na tematskom društvenom dijalogu “Pravosuđe, državna uprava i lokalna samouprava i zaštita ljudskih prava i ravnopravnost polova – ishod referenduma” u Skupštini AP Vojvodine u Novom Sadu.

Kako je navela, ovako zamišljen društveni dijalog bitan je s aspekta informisanja građana o ishodima referenduma, odnosno o tome šta se menja u zaštiti prava građana ako budu prihvaćene ustavne promene, a šta će biti u slučaju njegovog neuspeha. Prvi društveni dijalog smo imali 29. decembra u Beogradu, danas smo u Novom Sadu, a 12. januara bićemo u Kragujevcu. Želimo da svako jasno razume šta donosi odluka Narodne skupštine da se politika povlači iz pravosuđa i kako to dobro ili loše utiče na zaštitu ljudskih prava, što je ključni ishod referenduma, naglasila je Čomić.

Predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor ocenio je da sa tim ustavnim promenama neće biti odmah razrešena sva pitanja i sporovi koji su opterećivali prethodne decenije, ali da su oni bitni, jer se Srbija obavezala da primeni pravne tekovine Evropske unije i potpuno razdvoji sudsku, izvršnu i zakonodavnu vlast.

To su vrednosti kojima se stremi i mislim da na ovaj način stvaramo jedan ambijent u kome činimo dodatni korak ka tom cilju, rekao je Pastor i pozvao sve građane koji imaju pravo glasa da 16. januara izađu na referendum i donesu odluku u skladu sa svojim ubeđenjem.

Hteli smo široko da postavimo ovaj razgovor, da uključimo predstavnike državnih organa i institucija, javne ličnosti iz različitih segmenata društvenog života, predstavnike civilnog društva i verskih zajednica, nacionalnih zajednica, predstavnike akademske zajednice i medija, te prevashodno stručnjake iz oblasti pravosuđa. Svrha ovog dijaloga jeste da sve građanke i svi građani Republike Srbije budu potpuno informisani o predstojećem referendumu“, poručio je potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Žolt Sakalaš.

Učesnici društvenog dijaloga, na kraju sastanka, usaglasali su zaključke prema tematskim celina po kojima se odvijao dijalog.

 

POGLEDAJTE STARIJE VESTI